svjetski ,,,

Austrija

Rubens u Albertini

Peter Paul Rubens (1577.-1640.) jedan je od najznačajnijih umjetnika baroka. Najslavniji flamanski slikar, crtač i diplomat, već je tijekom života bio traženi umjetnik i voditelj slikarske radionice u kojoj su njegovi suradnici slikali prema njegovim skicama. Izložba u bečkome muzeju Albertina, otvorena od 15. rujna do 5. prosinca 2004., posvećena je Rubensovim “vlastoručnim” djelima. Na temelju najvažnijih radova, polazeći od uljanih skica i crteža, može se rekonstruirati Rubensov proces rada. Izložba predstavlja sto šezdeset umjetničkih radova, odnosno četrdeset ulja na platnu i sto dvadeset crteža, uljanih skica i studija. Prvi put nakon četiristo godina u Albertini je izložena slika naslovljena Danijel u lavljoj jazbini (ulje na platnu, vlasništvo Nacionalne galerije u Washingtonu) zajedno s cjelokupnim predskicama. Najvažnijem kasnom djelu, Vrtu ljubavi (vlasništvo madridskoga muzeja Prado), posvećena je jedna cijela prostorija u Muzeju, u kojoj su izložene sve studije, kao i sjajni crteži velikoga formata te srodne slike i gvaševi. Osim skica i studija nastalih pod utjecajem antike i historijskih slika, portreta i krajolika, vrhunac izložbe čine slike njegove djece; portret sina Nicolaasa koji je ponovo izložen nakon punih trideset godina (iako je u vlasništvu Albertine) te njegove kćeri Klare Serene. Ujedno su izloženi portreti njegovih dviju supruga i njegov autoportret iz 1623., inače iz stalnog postava Rubensove kuće u Antwerpenu. Jezgru retrospektive čini tridesetak crteža iz vlasništva Muzeja, koji sa svojih sedamdeset umjetničkih djela posjeduje na svijetu jedinstvenu kolekciju Rubensovih djela.

Cjelokupna izložba osigurana je na četiristo milijuna eura, posudbe potječu iz pedesetak svjetskih zbirki i muzeja, a otvorena je u suradnji Albertine i njujorškoga muzeja Metropolitan, gdje se seli u siječnju sljedeće godine.

Italija

Davidov petstoti rođendan

Golem, masivan, lijep, visok i nadasve skupocjen – po mnogima najljepši firentinski muškarac, Michelangelov David, 8. je rujna proslavio petstoti rođendan. Najslavnija renesansna skulptura još svjedoči o genijalnosti njegova autora, a građani Firenze ujedno su službeno stupili u godinu Davida. Skulptura je na glavni firentinski trg Piazza della Signoria postavljena 1504., gdje se nalazio do 1873., kada je premješten u Galleria dell’Accademia. Michelangelo je tri godine radio na skulpturi, i u to je vrijeme imao samo dvadeset sedam godina. David teži pet tona, visok je više od pet metara, a izrađen je iz jednog komada relativno nekvalitetnoga mramora, što se u ono vrijeme smatralo neizvedivim. S jednim komadom mramora iz Carrare pokušao je 1464. raditi i kipar Agostino di Duccio, no doživio je neuspjeh, što se 1476. dogodilo i Antoniju Rosselinu.

Tijekom Davidove godine grad će organizirati seriju koncerata i različitih priredbi, seminare te natječaj za mlade kipare. Ujedno će u Galleria dell’Accademia biti otvorena izložba moderne umjetnosti naslovljena Oblici za Davida na kojoj će izlagati George Baselitz, Luciano Fabro, Jannis Kounellis, Robert Morris te fotograf Thomas Struth. Izložba će trajati od 29. studenoga 2004. do 4. rujna 2005. godine.

David je 1527. tijekom gradskih nemira izgubio lijevu podlakticu, 1810. prekriven je zaštitnim slojem voska, a 1843. izgubio je jedan sloj originalne patine, i to pri pokušaju skidanja voska klorovodičnom kiselinom. Jedan je talijanski umjetnik 1991. u napadu ludila čekićem zdrobio jedan nožni prst na skulpturi. Početkom 2004. restauratori su kip očistili destiliranom vodom, čime su odstranjene naslage prašine i prljavštine koje su se nakupile od posljednjega čišćenja sredinom devetnaestog stoljeća, a cijeli proces koji je trajao nekoliko mjeseci stajao je šesto tisuća dolara.

Njemačka

Cézanne i njegovi nasljednici

Muzej Folkwang u gradu Essenu od 18. rujna predstavlja umjetnička djela francuskoga slikara Paula Cézannea i umjetnika na koje je imao snažan utjecaj. Na izložbi koja će biti otvorena do 16. siječnja izloženo je pedeset Cézanneovih radova te slike Picassa, Matissea, Déraina i Légera. Ukupno je prikazano sto remek-djela iz različitih međunarodnih muzeja, među ostalim iz Eremitagea, moskovskoga muzeja Puškin, Louvrea i muzeja Metropolitan. Djela su razvrstana u petnaest tematskih skupina. Vrhuncem izložbe stručnjaci smatraju Cézanneovu sliku s prikazom harlekina pod nazivom Karneval i Picassov Harlekin s maskom.

Prije Cézannea, essenski muzej Folkwang posvetio je veliku retrospektivu dvama velikim slikarima i prijateljima – van Goghu i Gauguinu.