svjetski ,,,

Velika Britanija

Booker za Alana Hollinghursta

Na visoko dotiranu i prestižnu književnu nagradu Booker svake godine konkuriraju pisci iz britanskog Commonwealtha i Irske. Ove godine nagradu je osvojio čovjek kojega su kritičari prozvali autsajderom, engleski autor Alan Hollinghurst. Iako je kritika njegov prvenac The Swimming Pool Library proglasila “najboljom knjigom” ikad napisanom o homoseksualnome životu jednoga engleskoga autora, on se nije nalazio među favoritima za nagradu. Pedesetogodišnji autor nagrađen je za knjigu The Line of Beauty, uz novčani iznos od sedamdeset pet tisuća eura. Osim Hollinghursta za nagradu, koja se dodjeljuje najboljem romanu objavljenom u posljednjih dvanaest mjeseci, nominirani su i Achmat Dangor, Colm Toibin, Gerard Woodward, Sarah Hall i David Mitchell, kojega se smatralo ovogodišnjim favoritom. Hollinghurst, nekadašnji novinar redakcije za kulturu Timesa, već je bio nominiran za Bookera 1994., i to za knjigu The Folding Star, ali navodno ga nije dobio zbog implicitnih seksualnih prikaza u romanu.

 Radnja Bookerom ovjenčanoga romana The Line of Beauty smještena je u London osamdesetih godina dvadesetoga stoljeća i govori o dvadesetogodišnjem apsolventu oxfordskoga sveučilišta, homoseksualcu Nicku Guestu koji živi u kući visokopozicioniranog konzervativnog parlamentarca u vrijeme Margaret Thatcher. Nakon strastvene afere s jednim crnim socijalnim radnikom, Guest se zaljubljuje u jednog milijunaša, ovisnika o kokainu. Književni kritičari roman smatraju uvjerljivim prikazom vremena u kojemu je na vlasti bila željezna Thatcherica, o kojemu je Hollinghurst u razgovoru s novinarom BBC-a kazao: “To je bilo užasno vrijeme”.

 Jedno od najuglednijih književnih priznanja veoma je iznenadilo Hollinghursta koji je sedamdesetih i osamdesetih godina radio i kao profesor engleskoga. “Nemam pojma gdje se upravo nalazim. Večeras se moja psihološka tehnika zapravo sastojala u tome da sam sebe uvjerim kako neću pobijediti”, izjavio je na svečanoj dodijeli nagrade.

Italija

Otkriven Rafael

U Italiji je prema navodima stručnjaka pronađena slika slavnoga slikara renesanse Rafaela. Otkrivena je za vrijeme restauracije u crkvi Santa Maria dei Servi u gradiću Gubbiu u srednjoj Italiji, priopćio je ured za kulturna dobra Umbrije. Na Rafaelovoj slici prikazan je uskrsnuti Isus okružen dvama svecima i trima anđelima koji su iza njega raširili plašt smaragdne boje. Prema izjavi koju je povjesničarka umjetnosti Giordana Benazzi, odgovorna za restauraciju, dala novinama Corriere della Sera, riječ je o umjetničkome djelu iz umjetnikove rane mladosti i ona vjerojatno datira iz 1498.-1499. godine, što znači da je slikar tada imao petnaest ili šesnaest godina.

Njemačka

Proširena kolekcija Moderne pinakoteke

U münchenskoj Pinakoteci moderne umjetnosti izloženo je sto četrdeset novih umjetničkih djela koja obuhvaćaju radove umjetnika nakon 1950. Zajedno s prisutnim remek-djelima zbirke – radovima Georga Baselitza, Josepha Beuysa, Lucia Fontane, Arnulfa Reinera, Andyja Warhola te instalacijama američkoga minimalizma umjetnika Donalda Judda, Dana Flavina i Freda Sandbacka – predstavljeni su radovi koji u Münchenu još nikad nisu bili izloženi.

Jedan od vrhunaca nove prezentacije je “Prostorija Documente” Dana Flevina, instalacija koja je 1968. napravljena za Documentu IV. u Kasselu, koja je sada za Pinakoteku rekonstruirana u svojoj prvotnoj koncepciji. U kutovima prostorije postavljena su rasvjetna tijela s ultraljubičastim svjetlom, a posjetitelji sa svojom svjetlom odjećom postaju “prenositelji” vizualno neprimjetnog, no ipak sveprisutnoga ultraljubičastog svjetla. U neposrednoj blizini ove instalacije predstavljeni su počeci minimalističke zbirke s pojedinačnim radovima Judda i Flavina. Zajedno s nedavno pribavljenim svemirskim instalacijama posjetitelji mogu uživati u opsežnome spektru minimalističke umjetnosti: od pojedinačnih predmeta do serije predmeta, od hermetičke skulpture do instalacija koje izravno interveniraju u životni prostor.

Još jedan aspekt američke umjetnosti uprizoruje mali kabinet s radovima Johna Cagea iz njegova ciklusa Ryoanji. Münchenska Pinakoteka jedini je muzej na svijetu koji posjeduje Cageove crteže, kao i koncepciju posebno napravljenu za izložbu njegovih radova. Koncepcija vizualizira umjetnikov rad koji je nastao po principu slučajnosti i kojega je primjenjivao i u svojoj glazbi. Zbirku nadopunjavaju predmeti i pomagala kojima je Cage realizirao svoje radove.

Zbirka radova Andyja Warhola naslovljena Dame i gospodo, od njezina nastanka 1975. nikad u Njemačkoj nije izložena u tako velikom broju. Osamnaest portreta i mnogobrojni radovi na papiru svjedoče o fascinantnim varijacijama ljudskoga portreta. Za taj je projekt Warhol obradio velik broj polaroida newyorških transvestita.

Zbirka Gerharda Richtera nadopunjena je s nekoliko radova, među kojima se ističe pejzaž iz 1983. te portret Birgid Berlin poznatije pod imenom Polk. Richterova naizgled skandalozna slika prikazuje Warholovu korpulentnu prijateljicu kako naga sjedi na jednoj komodi ispred Richterove adaptacije Ingresove Turske kupelji.

Daljnji vrhunci europske umjetnosti izloženi su u trima prostorijama Muzeja koje će godinu dana biti rezervirane za umjetnine iz razdoblja Arte Povere. Radovi Marija Merza i Jannisa Kounellisa nastali su gotovo istovremeno s razvojem američke minimalističke umjetnosti te svjedoče o napetu dijalogu među umjetnicima s oba kontinenta, na koje je snažno utjecala umjetnost nakon 1950. godine.