16. 12. 2004. h o m e

broj 144-145



















svjetski ,,,

Velika Britanija

Turner za Jeremyja Dellera

Video-dokumentaciji o Texasu Memory Bucket, britanskoga umjetnika Jeremyja Dellera, 6. prosinca pripala je ovogodišnja nagrada Turner, najznačajnija britanska nagrada za suvremenu umjetnost. Nagrađeni serijal video-filmova govori o putovanju umjetnika po američkoj državi Teksas, s posebnim naglaskom na Crawford, rodni grad Georgea W. Busha. No, autor svoj rad ne smatra napadom na američkoga predsjednika Busha, nego djelom koje govori o njemu. Deller, koji je zapravo slikar, u svojim instalacijama miješa materijal iz arhive s intervjuima, a službene izjave nadopunjava osobnim procjenama. Već je i prije privukao pozornost javnosti jednom rekonstrukcijom štrajka u Velikoj Britaniji ranih osamdesetih godina i jednom dječjom paradom u San Sebastianu u Španjolskoj. Kulturna i politička događanja Deller pokušava zabilježiti umjetničkim sredstvima. Ostali nominirani kandidati za nagradu bili su i umjetnici Ben Lunglands i Nikki Bell koji su svojom virtualnom reprodukcijom posljednjeg skrovišta Osame bin Ladena izazvali žestoke rasprave. Osim njih, nominirani su i turski umjetnik Kutlug Ataman te Yinka Shonibare iz Nigerije. Prošle je godine nagrađen Grayson Perry za seriju keramičkih vaza oslikanih motivima nasilja nad djecom.

Nagrada koja se dodjeljuje umjetnicima mlađima od pedeset godina, uz iznos od četrdeset tisuća funti, svake godine potiče niz javnih debata dovodeći u pitanje umjetničku vrijednost nagrađenih djela. Osim toga, veoma je medijski popraćena, a izložba suvremenih umjetničkih djela u galeriji Tate Britain, koja se održava mjesec dana prije dodjele nagrade, uvijek privlači mnoštvo posjetitelja.

Italija

Otvorena Milanska Scala

Nakon skupih restauratorskih radova, koji su trajali dvije i pol godine, Milanska je Scala 7. prosinca ponovo otvorila svoja vrata za javnost. U povodu svečanog otvorenja, kojemu je prisustvovalo 2000 uzvanika, izvedena je opera Antonija Salierija, L’Europa Riconosciuta, koja je također izvedena 1778. prigodom otvorenja Scale. Orkestrom je ravnao Riccardo Muti, a tri druga kazališta pompoznu su svečanost prenosila na velikim video-zidovima. Obnova Scale iznosila je šezdeset jedan milijun eura. Njezin novi izgled rad je arhitekta Maria Botte koji je na građevinu nadogradio eliptični dio i opskrbio je najmodernijom tehničkom opremom.

Velika Britanija

Pisoar – najutjecajnije umjetničko djelo

Petsto britanskih stručnjaka za umjetnost pisoar Marcela Duchampa smatra najboljim umjetničkim djelom dvadesetoga stoljeća. Francuski je dadaist porculansku posudu za uriniranje, nazvanu Fontana, izložio 1917. u jednoj njujorškoj galeriji i potpisao je, tvrdeći da je to umjetnost zato što ju je on prozvao umjetničkim djelom. Na taj se način lansirao u vrh konceptualne umjetnosti koja je tzv. ready-mades predmete pretvarala u umjetnička djela. Britanski stručnjaci ovim su odabirom šokirali javnost, jer su se u konkurenciji nalazila djela Duchampovih suvremenika poput Picassa i Matissea, a time su ujedno potkrijepili činjenicu da bilo što može postati umjetnost. Drugo mjesto zauzele su Picassove Gospođice iz Avignona, a Marilyn Diptych Andyja Warhola iz 1962. našao se na trećem mjestu. Četvrta je Picassova Guernica, a peti Crveni atelijer Henrija Matissea.

Austrija

Velike Rubensove izložbe u Beču

Peter Paul Rubens (1577.-1640.) jedan je od najslavnijih slikara baroka. Iako nije riječ ni o kakvoj obljetnici, muzeji Liechtenstein, Kunsthistorisches Museum i Galerija Akademije likovnih umjetnosti u Beču istodobno organiziraju tri velike izložbe posvećene velikom flamanskom umjetniku. Projekt je najavljen kao najveća Rubensova izložba na svijetu, koja posjetiteljima pruža uvid u cjelokupan opus umjetnikova stvaralaštva. Ukupno je izloženo oko sto radova – slika, crteža i skica – od kojih većinu čine posudbe. Njegovi briljantni radovi 5. prosinca su javnosti predstavljeni u potpuno novom kontekstu.

Rubens je rođen kao sin protestantskoga odvjetnika u Siegenu. Otac mu je bio u zatvoru zbog preljuba, gdje je i umro kada je Peteru Paulu bilo samo deset godina. Nakon očeve smrti s majkom se seli u Antwerpen gdje je kršten kao katolik. Ondje počinje slikati i ubrzo postaje članom antwerpenskoga ceha. Oko 1600. postaje dvorski slikar vojvode Vincenza Gonzage u Mantovi. Do majčine smrti radio je u najboljim kućama Madrida, Rima, Genove i Milana. Po povratku u Antwerpen osnovao je veoma uspješnu radionicu u koju je uključio velik broj svojih učenika koji su radili po njegovim skicama. Zbog toga je iza sobe ostavio oko 1500 radova. Ujedno je bio uspješan diplomat i poslovni čovjek: po nalogu nadvojvotkinje Isabelle putovao je u Španjolsku i Englesku, kao tajni savjetnik sudjelovao je u sklapanju mirovnih sporazuma, a engleski kralj Charles I. proglasio ga je vitezom. Nakon smrti supruge Isabelle Berndt Rubens se 1630. oženio mladom Hél?ne Fourment, koja se uvijek iznova pojavljivala u njegovim umjetničkim radovima. Najpoznatija je slika na kojoj je Hél?ne prikazana oskudno ogrnuta malom bundom. Rubens umire u Antwerpenu u lipnju 1640. kao ugledan i bogat čovjek. Pokopan je u svom rodnom gradu u crkvi Sv. Jakova, ispod vlastite slike na kojoj je prikazana Madona s djetetom.

Cijena ulaznice za sve tri bečke izložbe iznosi 15 eura. Za razgled izložbi ujedno su organizirani mini-autobusi. Izložbe će biti otvorene do 27. veljače 2005.