Subverzija nametnute potrošnje

Stanje stvari, izložba Lare Badurine (Ljubljana, Zagreb), Barbare Blasin (Zagreb) i Saše Kerkoš (Ljubljana), Galerija Karas, Zagreb, od 8. do 18. veljače 2005. Najava kustosice izložbe na temu odbačenih stvari i reklamnih znakova

Rosana Ratkovčić

Različiti upotrebni predmeti, stvari, u svojem osnovnom značenju predstavljaju Robu, temelj kapitalističkog potrošačkog društva. Roba je sredstvo i cilj trgovine, a želja za posjedovanjem i kupovna moć određuju identitete suvremenog kapitalističkog društva. Stalna produkcije nove robe, kao i pretvaranje u robu duhovnih, intelektualnih i emotivnih vrijednosti, dva su osnovna smjera kretanja društva. Potrošačko društvo teži k stalnom odbacivanju stvari da bi se napravilo prostora za posjedovanje novih, da bi se ispunili zahtjevi koje medijsko oglašavanje stalno postavlja pred potrošače. Predstavljeni radovi triju umjetnica na različite načine bave se odbačenim stvarima i znakovima.

Od 1999. Lara Badurina putuje po različitim svjetskim gradovima, sakuplja smeće na njihovim glavnim trgovima, razvrstava ga, klasificira i bilježi rezultate, da bi zatim taj otpad izložila u izložbenim prostorima nekih drugih gradova. Lara Badurina u radu Souvenirs made in istražuje odnos između Grada i Smetlišta, proizvodnju, upotrebu i iščeznuće značenja predmeta svakodnevnog života unificiranih suvremenih muškaraca i žena.

Reklamnim znakovima kao sveprisutnim obilježjima potrošačkog društva, njihovom proizvodnjom i potrošnjom, kao i komunikacijom koju ostvaruju u javnom prostoru, bavi se Saša Kerkoš u svojem radu Street Design. Ona na ulicama fotografira reklame koje oglašavaju različite proizvode ili proizvođače i njihova prodajna mjesta. Street Design projekt koncentriran je na države koje su u devedesetima promijenile režime, a na ulicama njihovih gradova još su prisutni znakovi zaostali iz prošlih sustava, reklamni kodovi nepostojećih i zaboravljenih proizvoda i ugaslih proizvođača. Projekt Street Design bilježi jedinstven trenutak u životu tranzicijskih gradova, jer je ovaj preplet novog i starog kratkotrajan, da bi uskoro potpuno nestao zamijenjen nezaustavljivim prodiranjem novih, globalnih reklamnih kodova i znakova. U tom smislu, ukidanje znakova predstavlja i brisanje svjedočanstava jednog poretka. Znakovi i poredak ukidaju se međusobno, ostavljajući prostor za uspostavljanje novog sustava s vlastitom ikonografijom.

Fotografski ciklus Barbare Blasin dokumentira put od središta grada prema buvljaku na periferiji, kamo odbačene stvari pripadaju po nepisanoj hijerarhiji vrijednosti, kao i preprodaju odbačenih stvari koja se tamo odvija, proces u kojemu roba mijenja vlasnika kupnjom ili trampom. Na putu od središta grada prema buvljaku na periferiji umjetnica fotografira različita prodajna mjesta, kaptirajući promjene u načinu prodaje i ponude robe na takvom itinereru. Istodobno, njezine fotografije bilježe i promjene znakovlja, reklamnih kodova na tom putu, proces promjene razine vrijednosti i značenja.

Predstavljanjem, dokumentiranjem i reinterpretacijom odbačenih stvari, odabrani radovi predstavljaju mogući način subverzije dominantnih potrošačkih prisila.

anketa

Primijenjena dekonstrukcija

Jedna od najvažnijih interpretatorica djela nedavno preminulog Jacquesa Derride govori o svojim trenutačnim teorijskim interesima

Katarina Peović Vuković

Gayatri Chakravorty Spivak poznata je postkolonijalna teoretičarka, čija je slava započela 1976. kada je na engleski prevela djelo Jacquesa Derride O gramatologiji (De la grammatologie, 1967). Tim se prijevodom i predgovorom Gayatri Spivak predstavila kao radikalna postkolonijalna kritičarka čije dekonstruktivističke interpretacije imperijalizma pozivaju na propitivanje osnova marksizma, feminizma, ali i deridijanske dekonstrukcije.

Gayatri Spivak sebe će opisati kao sljedbenicu kvazi-discipline - etičke filozofije. Njezin se pristup može čitati kao primjenjena dekonstrukcija u sklopu koje Spivak rabi klasične strategije tekstualne analize. Slijedeći književnu kritiku, marksizam i feminizam Spivakin eklektičan i često kontradiktoran kritički pristup podsjeća i na njezino premještanje pozicije akademskog subjekta. Istovremeno povlaštena u krugu sveučilišne elite i marginalizirana kao žena trećeg svijeta, Spivak se koristi dekonstrukcijom kako bi govorila o načinima na koje je uključena u proizvodnju društvenih odnosa kojima se suprotstavlja.

U jednom od brojnih intervjua Gayatri Spivak opisuje praksu dekonstrukcije: Krenimo od početka, dekonstrukcijski pomak. Dekonstrukcija ne tvrdi da ne postoji subjekt, da ne postoji istina, da ne postoji povijest. Ona jednostavno propituje privilegiranje identiteta, na način da netko vjeruje da posjeduje istinu. Nije riječ o otkrivanju pogreške. Riječ je o neprekinutom i neprestanom proučavanju načina proizvodnje istine. To je razlog zbog kojeg dekonstrukcija ne tvrdi da je logocentrizam patologija, ili da su metafizičke ograde nešto čemu možete pobjeći. Dekonstrukcija je, ako želite formulu, među ostalim, neprestana kritika onog što pojedinac ne može ne željeti. I da – u tom smislu nalazi se na samom početku.

Gayatri Chakravorty Spivak rođena je u Kalkuti 1942. Trenutačno je profesorica humanistike Zaklade Avalon i direktorica Centra komparativne književnosti i društva na američkom Sveučilištu Columbia.

Bibliografija

– "Displacement and the Discourse of Woman" u Mark Krupnik, ur. Displacement: Derrida and After; Bloomington: Indiana UP, 1983.

– In Other Worlds: Essays in Cultural Politics, London: Methuen, 1987.

– "Can the Subaltern Speak?" u Cary Nelson i Larry Grossberg, ur. Marxism and the interpretation of Culture; Chicago: Uni of Illinois Press, 1988.

– Selected Subaltern Studies, ur. s Ranajit Guha; Oxford: Oxford UP, 1988.

– The Post-Colonial Critic: Interviews, Strategies, Dialogues, ur. Sarah Harasym; London: Routledge, 1990.

– Outside In the Teaching Machine, London: Routledge, 1993.

– The Spivak Reader; ur. Donna Landry i Gerald MacLean; New York and London: Routledge, 1996.

– A Critique of Post-Colonial Reason: Toward a History of the Vanishing Present, Harvard UP, 1999.

Kritika čistog uma

Što trenutačno čitate? Možete li nam reći nešto o tim knjigama/ časopisima/ digitalnim tekstovima?

            – Trenutačno ponovo čitam, kada god imam vremena, Kantovu Kritiku čistoga uma. Volim jasnoću i poštenje ove knjige. Također, ova je knjiga bitna i zbog razumijevanja odnosa između mišljenja, shvaćanja i zamišljanja – odnosa koji su vrlo važni u ponovnom promišljanju ondašnjih osamnaestostoljetnih ideja.

Civilni sektor na webu

Nabrojite nekoliko omiljenih web stranica i objasnite njihovu važnost.

 – Ne pratim nešto pretjerano web stranice. Uglavnom pratim stranice sveučilišta i međunarodnih organizacija. Važne su mi zbog pronalaženja kolega i praćenja aktivnosti takozvanoga međunarodnog civilnog društva.

Izrael i Azija

Koji su vaši trenutačni teorijski interesi? Na čemu radite?

 – Moj se trenutačni teorijski interes kreće oko pitanja kako povezati probleme roda sa složenim područjem aktivizma. Kada imam vremena, radim na novoj verziji rukopisa Other Asias. Problem kojim se bavim u djelu promišljanje je Izraela kao dijela Azije.