svjetski ,,,

Austrija

Pornografske slike Bečke moderne

U bečkom muzeju Leopold 13. svibnja otvorena je izložba naslovljena Gola istina, koja predstavlja odabrane radove Egona Schielea, Gustava Klimta, Oscara Kokoschke, Antona Koliga i Richarda Gerstla. Umjetnička djela koja današnjeg posjetitelja neće ni najmanje uznemiriti, oko 1900. godine izazvala su u javnosti velike skandale u tadašnjem konzervativnom Beču – jer je osnovna tema izložbe prikaz nagih tijela. U mladim godinama Schiele je često slikao prostitutke, a kasnije su se u njegovu atelijeru okupljale mlade djevojke iz uglednih bečkih obitelji, koje su mu pozirale. Zbog jedne maloljetne djevojke koja je, zaljubivši se u mladog Schielea, pobjegla od kuće te došla u njegov atelijer, Schiele je završio u zatvoru pod optužbom njezinih roditelja da ju je obeščastio. Gustav Klimt je za predvorje bečkoga sveučilišta naslikao tri djela, alegorije na filozofiju, pravo, filozofiju i medicinu, no zbog prikaza jedne nage trudnice njegovi su mu nalogodavci promptno otkazali suradnju.

U muzeju Leopold izloženo je više od sto osamdeset radova – ulja na platnu, crteža, plakata i gvaševa – koji se mogu razgledati do 22. kolovoza.

Njemačka

Goetheova i Schillerova pisma

Prijateljstvo Johanna Wolfganga von Goethea i Friedricha Schillera u središtu je izložbe otvorene 12. svibnja u Weimaru. Prigodom 200. obljetnice Schillerove smrti, Zaklada weimarske klasike izložila je pedesetak od ukupno stotinu predajom sačuvanih pisama njemačkih pjesnika. Pisma potječu iz 1794. i 1805. godine. Vrijedni originali dokumentiraju raznolikost razmjene misli dvaju veoma različitih umjetnika, koja je njihovo stvaralaštvo zaokupljala u jednakoj mjeri kao i zbivanja u njihovim obiteljima. Naziv izložbe Sretan događaj potječe od Goethea, koji je zapravo slučajan susret sa Schillerom 20. lipnja 1794. u Jeni, nakon sastanka Prirodoslovnog društva, opisao tim riječima. Nakon Schillerove smrti 1805., Goethe je kazao da su pisma najljepša uspomena koju na ima na Schillera.

U središtu je weimarske izložbe dijalog o djelima i zajedničkim projektima. Međusobno sudjelovanje u pisanju književnih djela (Goethe je svoj povratak pisanju Fausta morao prije svega zahvaliti Schilleru, koji mu je neprestano davao poticaj) u prvom je planu. Zajedničko djelo Xenien, zbirka satiričnih distiha o suvremenoj književnosti, sastavni je dio njihove korespondencije. Također je izloženo Schillerovo pismo napisano prigodom Goetheova rođendana, 23. kolovoza 1794. Rukopisi i osobni dokumenti Schillera i Goethea svjedoče o raznolikosti tema i ideja o kojima se raspravljalo u pisanom dijalogu pjesnika.

Weimarski arhiv u vlasništvu ima gotovo 1000 od ukupno 1015 dokumenata.

Njemačka

Inauguriran memorijalni centar u Berlinu

Memorijalni centar i spomenik posvećen žrtvama holokausta otvoren je 10. svibnja u Berlinu – šezdeset godina nakon sloma nacionalsocijalizma i sedamnaest godina od rođenja prvobitne ideje. Wolfgang Thierse, predsjednik Bundestaga, koji je inaugurirao Memorijalni centar, za njemački je radio kazao kako spomenik žrtvama holokausta treba podsjećati na najgori od svih nacionalsocijalističkih zločina, na uništenje europskih Židova. Vjerujem da će ovaj memorijalni centar biti prihvaćen među mladima, no zasigurno neće dobiti podršku cjelokupnog društva. Novi memorijalni centar rad je američkoga arhitekta Petera Eisenmana, a sastoji se od 2711 sivih, kamenih blokova raspoređenih u redove. Budući da su postavljeni na neravnoj površini i različitih visina, iako jednakog promjera, stvara se dojam valovite površine. Izgled spomenika asocira na žitno polje, ali i na grobnice. Nalazi se na nekadašnjoj ničijoj zemlji između Istočnog i Zapadnog Berlina, u blizini Brandenburških vrata i zgrade Reichstaga, te stotinjak metara od nekadašnjeg podzemnog bunkera u kojem je Hitler proveo posljednje dana života. Njegova je gradnja trajala oko dvije godine a stajala je osamnaest milijuna eura.

Ideja za gradnju spomenika žrtvama holokausta javila se neposredno prije pada Berlinskoga zida. Prvobitnu ideju o gradnji spomenika pokrenula je 1988. građanska inicijativa okupljena oko publicistkinje Lee Rosh. Protivnici memorijalnog centra tvrdili su da je njegov izgled odveć apstraktan i napadali odluku da se sagradi na mjestu na kojemu je sada podignut. Ujedno je nekim protivnicima zasmetala činjenica da će Memorijalni centar biti sagrađen u spomen Židovima, a ne svim žrtvama nacističkoga terora. No, nesporno je da spomenik, podignut odlukom Bundestaga, pokazuje spremnost da se Njemačka suoči s vlastitom prošlošću. Nijedna druga nacija nije spomenik žrtvama najvećeg zločina iz vlastite povijesti postavila u središte grada, izjavio je Wolfgang Thierse. Ispod memorijalnoga centra smješteno je tzv. informacijsko mjesto na kojem se nalazi popis s imenima 3 i pol milijuna ubijenih Židova koji je ustupio Memorijalni centar Yad Vashem iz Jeruzalema.

Sjedinjene Američke Države

Pronađena 32 Pollocka

Na Long Islandu početkom svibnja pronađene su trideset dvije slike Jacksona Pollocka (1912. – 1950.) – u jednome skladištu umjetnikova prijatelja Herberta Mattera, fotografa i filmaša te supruga apstraktne slikarice Mercedes Matter. Dosad nepoznata umjetnička djela pronašao je Matterov sin Alex, a procijenjena su na oko deset milijuna dolara. Nastala su između 1946. i 1949. godine, u razdoblju kada je Pollock razvio svoj osobni slikarski stil, tzv. drip painting, s kojim se proslavio.

Neke slike Alex Matter namjerava darovati muzejima, a ostatak će vjerojatno poći na dražbu.