svjetski ,,,

Njemačka

Njemačko ljeto Marca Chagalla

Nakon prošlogodišnje velike izložbe posvećene Picassu, hannoverski muzej Sprengler ovoga ljeta predstavlja remek-djela iz vlastite vrijedne kolekcije, stvaralaštvo Marca Chagalla (1887.-1985). Izložba otvorena 28. svibnja broji više od tristo umjetničkih djela. Osim slika i crteža na papiru, posebna pozornost posvećena je umjetnikovim grafikama koje zauzimaju posebno mjesto u njegovu radu. Izloženi su najznačajniji grafički ciklusi koji svjedoče o njegovu umjetničkom razvoju od mladih dana pa sve do smrti.

Muzej u vlasništvu ima više od četiristo Chagallovih radova, crno-bijelih i u boji, a to je ujedno najveća zbirka grafičkih radova ovoga rusko-francuskog slikara. Njegovi se grafički radovi, najpopularnija forma njegove umjetnosti, odlikuju tehničkom virtuoznošću, a mnogi su nastali na temelju priča, a ponekad i Staroga zavjeta. Osobna interpretacija pojedinih radova jasno pokazuje da su Chagallovi radovi uvijek više nego samo ilustracije.

Ranim radovima, izloženima na izložbi, pripada slika Štala iz 1917. te autorova prva serija grafika Moj život, koja je nastala u Berlinu 1922. Ovi se radovi bave Chagallovim djetinjstvom, njegovom obitelji, susretom sa suprugom Bellom i rodnim gradom Vitebskom u Bjelorusiji. Ove su rane grafike, zajedno s ilustracijama za Gogoljev roman Mrtve duše, prožete dubokom čežnjom za domovinom koju je napustio 1922.

Kasnija sklonost vjerskim temama za Chagalla je predstavljala povezanost njegova židovskog podrijetla s kršćanstvom. U muzeju Sprengler predstavljene su bakropisi na teme iz Staroga zavjeta (1931-39. i 1952.-56.), kao i ciklusi Biblija (1956.) i Egzodus (1966.). U ciklusu Arapske noći (1948.) – ilustracijama na temu 101 noć – posebno do izražaja dolazi Chagallova zaokupljenost temama kao što su ljubav, rastanak i smrt. Ta su djela prožeta čarolijom sna i nadom te dobro zorno pokazuju slikarev smisao za korištenje boja.

Francuska

Umro filozof Ricoeur

Paul Ricoeur, jedan od najznačajnijih poratnih kršćanskih mislilaca, umro je u 92. godini. Nakon duge i teške srčane bolesti umro je 20. svibnja u svom domu u Châtenay-Malabryju u okolici Pariza, medijima je priopćio njegov prijatelj, filozof Olivier Abel. Ricoeur je bio hugenot i protestant, a kao angažirani intelektualac gradio je mostove između lingvistike i teologije, književnosti, povijesti i psihoanalize. Njegovo filozofsko djelo obuhvaća gotovo sva područja; politiku, psihoanalizu, poeziju, teoriju književnosti i duboko, kritičko proučavanje Svetoga pisma. Poznat je po tome što se suprotstavljao svakom obliku totalitarizma, protiv kojega se borio čitav život. Stoga se jasno usprotivio Alžirskome ratu te ratu na području bivše Jugoslavije.

Ricoeur je rođen 1913. u Valenceu. Karijeru je započeo kao učitelj. Prije rata bio je blizak kršćanskim socijalistima. U ratnom je zarobljeništvu, prevodeći knjige, otkrio je njemačkoga filozofa Karla Jaspersa. Nikada se nije prestao baviti njemačkom filozofijom, pri čemu je – za razliku od mnogih drugih francuskih intelektualaca – zadržao određenu distancu prema Martinu Heideggeru, iako ga se duboko dojmio. Nakon rata Ricoeur je podučavao na različitim sveučilištima, među kojim i u Strasbourgu, Leuvenu, Chicagu i Yaleu. Autor je velikog broja djela, kao što su primjerice, Povijest i istina, 1955.; Vrijeme i priča, 1983.; Pamćenje, povijest, zaborav, 2000. te trilogija Filozofija htijenja, 1950-61.; Hermeneutika i strukturalizam – Sukob interpretacija, 1969. i Semantika akcije, 1978. Njegova su djela snažno utjecala na jednu cijelu generaciju intelektualaca u Francuskoj i u svijetu. Dobitnik je mnogih priznanja, među ostalim i nagrada Hegel i Karl Jaspers te međunarodnih priznanja Pavao VI. koji mu je papa Ivan Pavao II . dodijelio 2003. godine.

Sjedinjene Američke Države

Zaboravljeno Kerouacovo djelo

U  jednom skladištu u New Jerseyju pronađeno je dosad neobjavljeno djelo američkoga pisca Jacka Kerouaca, drama naslovljena Beat generacija, 24. svibnja objavio je muški lifestyle časopis Best Life te najavio da će u srpanjskom broju objaviti neke dijelove te nepoznate drame u tri čina. Glavni urednik Best Lifea Stephen Perrine kazao je da je to nevjerojatno otkriće, s obzirom na to da je riječ o nepoznatom djelu jednoga od najvećih pisaca američke književnosti. Beat generacija govori o jednom danu Kerouacova literarnog alter ega Jacka Duluoza – kockara koji živi u dimu alkohola i droge – i njegova prijatelja Deana Moriartyja, lika koji je inspiriran autorovim prijateljem i kolegom Nealom Cassadyjem. Navodno je Kerouac dramu napisao u jednoj noći, kad se vratio u svoju kuću na Floridi (nakon što je njegov roman Na cesti doživio velik uspjeh, pa je u totalnoj euforiji svojem kazališnom producentu Leu Gavinu obećao napisati kazališni komad). No, zapravo nijedan producent djelo nije htio postaviti na kazališne daske. Kerouac je potom Marlonu Brandu ponudio ulogu, no slavni glumac mu se nije ni potrudio odgovoriti. Odustavši od svih pokušaja, zamolio je svog agenta Sterlinga Lorda da pohrani rukopis. Lord ga je tek prije nekoliko tjedana ponudio glavnom uredniku Best Lifea Perrinu, nakon što ga je Perrin upitao ima li u svojem posjedu neki neobjavljeni Kerouacov materijal. Nakon objavljivanja dijelova drame, u listopadu će se pojaviti integralno izdanje Beat generacije u nakladi Thunder Mouth Press. Betsy Steve, urednik u Thunder Mouth Pressu, kazao je kako se djelo čita poput jazz skladbe i u izmjenjujućim ritmovima, te dodao da ovdje zasigurno nije riječ o autorovu najboljem djelu, no da se u njemu jasno osjeća njegova snaga. Iako je djelo dosad neobjavljeno, njegov je treći čin Kerouac 1958. upotrijebio u scenariju za film Pull My Daisy s Allenom Ginsbergom i Gregoryjem Corsom.