Najavljen bogat program

Grozdana Cvitan

45. međunarodni festival djeteta – Šibenik, od 18. lipnja do 2. srpnja 2005.

Ponudu domaćih dramskih i lutkarskih kazališta za djecu pregledali su za 45. međunarodni festival djeteta Jakša Fiamengo i Dubravko Jelačić Bužimski, dok su od ponuđenih stranih programa izabrani balet iz Toronta, lutkari iz Rio de Janeirea i Rige, opera iz Sarajeva, plesači iz Dublina, kazališta iz Jeruzalema, Umbertide, New Delhija… Uz najave gostovanja družina iz Wallesa i Kalifornije te kazališta iz Norveške, Poljske i Mađarske, kojima je rezerviran program na trgovima i ulicama, u programu je pjesnicima rezerviran trg Dobrić, a središnja poetska večer posvećena Arsenu Dediću (29. lipnja u kazalištu). Ovogodišnji festival odnosno Šibenik trebali bi posjetiti i različiti gosti iz SAD-a i Japana s kojima će tom prigodom biti dogovorena suradnja za sljedeće festivale ansambala iz Japana, Malezije i SAD-a. Nastavlja se i prezentacija stvaralaštva hrvatskih kazališta i družina koji djeluju izvan Hrvatske – u Mostaru, Subotici, Pećuhu…

Među petnaestak radionica (likovnih, glazbenih, novinarskih, dramskih…) na ovogodišnjem 45. međunarodnom festivalu djeteta u Šibeniku trebale bi se pojaviti i one što ih potiču različita ministarstva, kao što su radionice Što je to Europska unija i Dječja prava, obje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Štoviše, grafička mapa na temu Dječja prava izrađena je u radionici koju su od 19. travnja do 31. svibnja vodili likovni pedagozi Zdenka Bilušić, Velibor Janković i Antonija Modrušan, a bit će izložena sredinom Festivala u foajeu Šibenskog kazališta. Neke od radionica vodit će gosti iz inozemstva, primjerice radionicu podučavanja u izradi papira (voditelji Lucia Sellan i Andrea Satta iz Italije), radionicu fizičkog kazališta (Željko Jančić iz Austrije), glazbenu radionicu s nekonvencionalnim glazbalima (Bill Connor iz Velike Britanije), a UNIMA je suorganizator lutkarske radionice za voditelje lutkarskih družina i odgajatelje (Solaris, 1. i 2. srpnja)…

Tijekom festivala među pratećim manifestacijama naći će se trodnevni Godišnji susret Europskog pedijatarskog društva i XVII. simpozij socijalne pedijatrije (Solaris, od 22. do 25. lipnja), susret ritmičkih i muških sportskih gimnastičara iz Češke i Hrvatske.

Disperzija festivala u poslijeratnom razdoblju ne uspijeva dostići razinu prijeratnih gostovanja u šibenskoj okolici, ali uz redovite nastupe u Vodicama, ove godine izvan Šibenika bit će otvorene pojedine izložbe. Na kraju festivala u gradu bi trajno trebao ostati još jedan radionički mural, što zasad predstavlja rijetke spomene na skoro polustoljetno trajanje festivala.

Sudeći prema najavama, ovogodišnji MDF trebao bi biti obljetničarski bogat, šarolik i dobar. Kakav će biti prepustit ćemo ocjeni mladih novinara iz radioničkih programa u sljedećim brojevima Zareza.

Umjetnost je medij

Silva Kalčić

39. zagrebački salon, Dom HDLU-a, Zagreb, od 14. lipnja do 22. srpnja 2005.

Sastavljajući definirani ritam izmjene izložbi likovnog stvaralaštva na području vizualnih umjetnosti, primijenjene umjetnosti i dizajna te arhitekture, ovogodišnji 39. zagrebački salon posvećen je vizualnim umjetnostima. Mladen Lučić je autor koncepcije ovogodišnjeg salona; pod nazivom Umjetnost je medij izložba se bavi problematiziranjem stanja suvremenog likovnog izričaja u skladu s napretkom tehnologije. Organizacijski odbor Salona sačinjavaju Dubravko Adamović, Petar Barišić, Neda Cilinger, Ivan Doroghy, Vlasta Gracin, Vatroslav Kuliš, Vesna Kusin, Ante Rašić, Damir Sokić, Laura Topolovšek i Antun Zidić. U Ocjenjivačkom sudu 39. zagrebačkog salona su Iva Körbler, Leonida Kovač, Mladen Lučić, Božo Majstorović, Zvonko Maković i Borivoj Popovčak.

Umjetnici uspostavljaju posve drukčija polazišta od tradicionalnih, osvještavajući situaciju u kojoj umjetnička djela postaju ovisna o mnogim faktorima kao što su mediji i komunikacija. Izložba će govoriti o novim načinima komuniciranja unutar same umjetnosti, ali osnovna joj je namjera potvrditi tezu da je umjetnost sama po sebi dovoljno jak medij bez obzira na tehnologiju kojom je izvedena. Na izložbi koja će okupiti pedesetak eminentnih suvremenih umjetnika bit će zastupljeni svi mediji kojima se današnja umjetnost služi, od tradicionalnih (slikarstvo, skulptura, grafika) preko ambijenata, instalacija, fotografije, filma i videa do digitalnih i web projekata.

Živimo život bez droge

Silva Kalčić

Finale 2005!, izložba Antuna Božičevića, Nemanje Cvijanovića, Maje Rožman i Petar Stanovića, umjetnika finalista u izboru za Nagradu Radoslav Putar, Galerija Križić Roban, Zagreb, od 1. do 12. lipnja 2005.

Na otvorenju izložbe finalista Antun Božićević proglašen je dobitnikom Nagrade Radoslav Putar za 2005. Autor (rođen 1970. u Andrijaševcima kod Vinkovaca, živi i radi u Zagrebu) svoju umjetničku praksu temelji na istraživanju i problematiziranju vlastite pozicije u društvu. U ambijentalnim instalacijama koristi industrijske proizvode i low-fi tehnologiju, “snimljene i akumulirane informacije uspostavljajući ironičan i ciničan odnos prema socijalnoj i politički kompleksnoj svakodnevici”. Instalacija kojom se predstavio u Galeriji Križić Roban pod nazivom Živimo život sastoji se od fotografija na rendgenskim negatoskopima popraćenih uznemirujućim zvukom, temeljeći se na osobnom iskustvu prolaznika – objekta medijske i političke manipulacije: “Vozili smo se od Požege k Pakracu, cestom koja vijuga kroz naoko netaknut krajolik. Naselja koja je nekad povezivala odavno su spaljena i napuštena. Osim poneke ruševine koja zabijeli u gustišu i znakova za ograničenje brzine, da smo bili u nekom od njih upozoravale su nas table koje obilježavaju minska polja. Nakon dvadesetak minuta vožnje, stotinjak metara iza spomenika palima u prošlom ratu pojavio se plavi jumbo plakat s parolom vladine akcije: Živimo život bez droge. Koje?”

Nagradu Radoslav Putar za mlade likovne stvaraoce ustanovio je zagrebački Institut za suvremenu umjetnost 2002., u suradnji s partnerima iz inozemstva, The Foundation for a Civil Society, New York; Trust for Mutual Understanding, New York; i CCA Slovačka, Bratislava. Nagrada je namijenjena mladim likovnim umjetnicima do 35 godina, čija djela su realizirana u mediju slikarstva, kiparstva, grafike, crteža, instalacija, fotografije, videa, novih medija i performansa. Kriterij za dodjelu nagrade je kvaliteta i inovativnost umjetničkih djela realiziranih u posljednje dvije godine. Dobitnici Nagrade prethodnih godina bili su Tanja Dabo (2002.), Nika Radić (2003.) i Igor Eškinja (2004.).

Nagrada nosi ime istaknutog povjesničara umjetnosti, kritičara i kustosa koji je svojim radom bitno usmjerio hrvatsku kulturnu scenu prema suvremenom likovnom jeziku. “Njegov rad važan je i s društvenog aspekta jer je promovirao ideje demokracije i zagovarao dijalog, toleranciju, slobodu izražavanja i otvorenost prema drugim kulturama. Danas je teško zamisliti u kojoj mjeri je njegov rad bio herojski, a sasvim pouzdano možemo ustvrditi da njegov doprinos teoriji i praksi ključni segment suvremene hrvatske umjetnosti i kulture.” Inicijativa da nagrada nosi ime Radoslav Putar zrcali želju organizatora da “promoviraju jasne stavove, aktivno sudjelovanje i visoke profesionalne standarde, kao alate afirmacije demokratskih procesa, međuovisnih s razvojem kulture, kulturnih institucija i umjetnosti u Hrvatskoj”.

Cilj Nagrade Radoslav Putar je “pružiti podršku mladim stvaraocima, olakšati im daljnju djelatnost, smještajući ih s položaja marginalne prema središnjoj ulozi u društvu, putem stvaranja pozitivnog konteksta oko mladog stvaralaštva, kreativnosti i inovativnosti s kojom bi se društvo moglo i trebalo identificirati”.