svjetski ,,,

Nizozemska

Rotterdamski Bijenale arhitekture

U Rotterdamu se od 26. svibnja do 26. lipnja u prostorijama Nizozemskog arhitektonskog instituta (NAI) i vile Las Palmas održava drugi međunarodni Bijenale arhitekture. U punih mjesec dana organizirane su izložbe, konferencije, predavanja i izleti, a sve u znaku Potopa, ovogodišnje teme Bijenala. Kustos je Adriaan Geuze, jedan od najznačajnijih nizozemskih pejzažnih arhitekata. Odabir osnovne teme ukazuje na potrebu intenzivnog razmišljanja o budućnosti zemalja ili gradova na vodi. Stalni porast razine mora, posljedične erozije i poplave zahtijevaju nova, složenija i inovativna tehnička rješenja.

Tematske izložbe su: Polderi (nastanak 3500 poldera tijekom 700 godina); Tok (9 novih projekata koji su određeni parametrima kretanja vodenih tokova), Tri uvale (studija stanovanja i gradnje u razdoblju od posljednja četiri stoljeća u Tokiju, Amsterdamu i Veneciji), Nizozemski gradovi na vodi (prošlost, sadašnjost i budućnost gradova na vodi) te Mare Nostrum (trendovi u globalizaciji, poput masovnoga turizma, i njihov odnos prema vodi – s težištem na priobalnom području zemalja sudionica).

Hrvatski arhitekti na Bijenalu sudjeluju s projektom Novi svjetionici hrvatskog arhipelaga, u sklopu izložbe Mare Nostrum. Predstavljeno je sedam koncepata sedam skupina arhitekata na sedam kritičnih lokacija uz hrvatsku obalu Jadrana. Izloženo je sedam različitih strategija koje pokazuju kakav bi Mediteran mogao biti, uz pretpostavku da je turizam generator procesa društvene transformacije, razvitka gradova i krajolika uz hrvatsko priobalje. Hrvatska daje predodžbu o djevičanskom krajoliku koja je sažeta u promidžbenoj poruci Hrvatska – Mediteran kakav je nekada bio, dok prijedlozi hrvatskih arhitekata predstavljaju paradigmatske primjere alternativnog pristupa. Izložba za rotterdamski Bijenale sastavni je dio Projekta Matra, programa nizozemskoga ministarstva vanjskih poslova, uz pomoć kojega se nastoji potpomognuti proces društvenih promjena u zemljama srednje i istočne Europe.

Posebnost ovogodišnjeg Bijenala je radionica koju vodi američki arhitekt Greg Lynn. Studenti iz različitih zemalja svijeta redizajnirat će pejzaže te predlagati nova tehnička rješenja. Nagrade Biennala dodijeljene su skupini Spacegroup za najbolju prezentaciju modela ljetne rezidencije Catamaran City te skupini Supersudacaza za pripremu izložbe Mare Nostrum. Profesoru Edu Taverneu uručena je nagrada za životno djelo, tj. posebna nagrada za cijeli istraživački rad.

Njemačka

Pronađen nepoznati Munch

U bremenskom muzeju Kunsthalle, na poleđini slike Mrtva majka norveškoga slikara Edvarda Muncha (1863.-1944.) restauratorica Barbara Weimers napravila je senzacionalno otkriće: pronašla je dosad nepoznatu sliku slavnoga Norvežanina. Prije godinu dana Muzej Munch iz Osla zamolio je kolege u Bremenu da podrobnije pregledaju Munchovu Mrtvu majku, koja se još od 1918. nalazi u vlasništvu njemačkoga muzeja. Naime, pretpostavljalo se da se poleđini nalaze bilješke, skice ili sl. Slika je nastala oko 1898. godine, a na njoj je prikazana naga djevojka koja sjedi, dok je promatraju tri prijeteće muške glave. Njemački stručnjaci nadjenuli su joj odgovarajući naziv – Djevojka i tri muške glave.

Njemačka

Otkrivena Bachova skladba

Stručnjaci navode da je riječ o najspektakularnijem otkriću od 1935., kada je otkriveno jedno Bachovo vokalno djelo: mladi znanstvenik iz lajpciškog Bach arhiva, Michael Maul, u restauratorskoj je radionici weimarske knjižnice Anna Amaila pronašao nepoznatu partituru Johanna Sebastiana Bacha (1685.-1750.). Aria Alles mit Gott und nichts ohn’ Ihn nastala je 1713. i Bach je skladbu na dvije stranice napisao vlastoručno. Izveo ju je u listopadu 1713. u Thüringenu, prigodom proslave pedeset drugog rođendana vojvode Wilhelma Ernsta von Sachsen-Weimara. Bach je uglazbio stihove superintendanta Johanna Antona Myliusa. Iako nije potpisano, stručnjaci su utvrdili kako je riječ o Bachovu djelu, i to iznimne kakvoće.

Weimarsku knjižnicu 3. rujna prošle godine zahvatio je požar koji je uništio pedeset tisuća književnih djela neprocjenjive vrijednosti, te dvoranu rokoko-biblioteke uvrštene na Unescov popis svjetske kulturne baštine. Pronađena Bachova arija za sopran, gudače i basso continuo tada se nalazila na restauraciji. Direktor zaklade Bachova arhiva kazao je da je gotovo riječ o pravome čudu: da je djelo izgorjelo, nikad se ne bi doznalo za njegovo postojanje.

Njemačka

Büchnerova nagrada

Njemačka spisateljica Brigitte Kronauer ovogodišnja je dobitnica najznačajnije njemačke književne nagrade Georg Büchner, 10. je svibnja objavio žiri Njemačke akademije za jezik i pjesništvo. Nagrada će autorici biti uručena 5. studenoga u Darmstadtu za vrijeme jesenskog zasjedanja Akademije, uz iznos od četrdeset tisuća eura.

Brigitte Kronauer rođena je 28. prosinca 1940. u Essenu. Studirala je pedagogiju i germanistiku, neko je vrijeme radila kao predavačica u Aachenu i Göttingenu. Šezdesetih godina objavljuje prve prozne tekstove, a od 1974. živi u Hamburgu kao slobodna autorica. Godine 1980. debitira romanom Frau Mühlenbeck im Gehäus, koji su s oduševljenjem prihvatili i kritika i publika. Pet godina kasnije objavljuje vrlo hvaljeni Bildungsroman Berittener Bogenschütze, drugi od tri nastavka trilogije – koji pripovijeda životnu priču jednog književnog teoretičara koji putujući po Italiji pokušava riješiti vlastite unutrašnje sukobe – s kojim se definitivno etablirala kao sjajna stilistica. Dobitnica je mnogih književnih nagrada, a osim romana objavljuje priče i eseje. Rita Münster (roman, 1983.), Die Frau in den Kissen (roman, 1990.), Teufelsbrück (roman, 2000.), Zweideutigkeit, (eseji i skice 2002.), Die Tricks der Diva (priče, 2004.), samo su neki od objavljenih naslova.