06. 10. 2005. h o m e

broj 164



















U ŽARIŠTU

Na meti

Filmovi blizanci u blizanačkim društvima

Andrea Dragojević

Vrdoljak je filmovao Tuđmanovu verziju novije hrvatske povijesti, prema kojoj je antifašistički pokret u početku bio koliko-toliko poželjan, jer je donekle bio hrvatski, da bi se kasnije posve izvitoperio “pod utjecajem komunista i Srba”... Vrdoljak je snimio verziju rađanja državnog nacionalizma. Samardžić očito nije imao takve ambicije, on se zadržao na pučkoj verziji nacionalizma, odnosno na onim “simpatičnim’’ narodskim predrasudama koje su na neki način plodna crnica za nastanak puno malignijeg nacionalizma koji buja u Vrdoljaka

Kulturna politika

Opet utopija

Biserka Cvjetičanin

Knjiga Od pojedinačnog općem Matka Meštrovića nastala je u drukčijem vremenu, u drukčijoj društvenoj situaciji, ali ostaje aktualna, već po osnovnim pitanjima koje postavlja: gdje smo s kulturom i umjetnosti, dokle smo došli, što smo spoznali, kakav im smisao vidimo i pridajemo? I koja naglašava da se o tome premalo pitamo

Razgovor s Eugeniom Barbom

Potres ili ništa: teatar žive rane

Nataša Govedić i Suzana Marjanić

Na 3. festivalu svjetskog kazališta sudjelovala je predstava U utrobi kita i njezin redatelj Eugenio Barba, jedan od najutjecajnijih kazališnih majstora druge polovice 20. stoljeća. S njim razgovaramo o transplantacijama srca, neautentičnosti nasilja, scenskom aktivizmu međuljudske suradnje, o filozofiji glumačke nepomičnosti te predekspresivnosti kao kazališnoj psihoanalizi