03. 11. 2005. h o m e

broj 166



















svjetski ,,,

Njemačka

Staklena palača na Labi

Posljednjeg tjedna listopada odobrena je gradnja nove koncertne dvorane u luci grada Hamburga koja će, prema najavama, postati najznačajniji i najmoderniji glazbeni hram u sjevernoj Njemačkoj. Impozantna, futuristička staklena građevina, nazvana Elbphilharmonie, projekt je švicarskoga arhitektonskog biroa Herzog & de Meuron, a njezina će gradnja stajati ukupno 186 milijuna eura. Grad Hamburg će se uključiti sa 77 milijuna, 74 milijuna investirat će jedan poduzetnik koji će u objekt smjestiti hotel te nekoliko apartmana, dok će ostatak biti prikupljen donacijama. Cjelokupni projekt zamisao je investitora i arhitekta Alexandera Gérarda koji je 2001. prijedlog za gradnju njemačkom senatu. Dvije godine kasnije prihvaćen je projekt Herzoga & de Meurona, a otvorenje se planira za 2009.

Filharmonija će postati zaštitni znak s kojim će se moći identificirati Hamburg, s kojim će se ponositi i koji će biti pristupačan svim građanima, izjavila je senatorica za kulturu Karin von Welck. Kako se Eiffelov toranj povezuje s Parizom, Big Ben s Londonom a Brandenburška vrata s Berlinom, tako će se u budućnosti diljem svijeta Filharmonija povezivati s Hamburgom, naglasio je političar Dietrich Rusche.

Njemačka

Novo književno priznanje

Francuska ima Prix Goncourt, Engleska Bookera, a Njemačka tzv. Njemačku književnu nagradu, koju je ove godine utemeljila Udruga njemačkih nakladnika i knjižara s namjerom da na svjetskom tržištu popularizira njemačku literarnu produkciju. Od ovogodišnjih sto pedeset objavljenih naslova beletristike od sedamdeset šest nakladnika s njemačkoga govornog područja žiri je najprije odabrao dvadeset kandidata, a potom šest finalista. Prvi dobitnik novog priznanja austrijski je pisac Arno Geiger koje mu je dodijeljeno neposredno uoči Frankfurtskog sajma. Arno Geiger u romanu Es geht uns gut uspio je prolazno i trenutno, povijesno i privatno, sjećanje i zaborav dovesti u uvjerljivu ravnotežu, objasnio je odluku žirija književnik Bodo Kirchoff. Geiger, rođen 1968., debitirao je 1997. romanom Kleine Schule des Karusselfahrens. Autor je, prema vlastitim riječima, uspio opisati ono što je posebno u njegovoj obiteljskoj sagi u kojoj se glavni junak Philip Erlach u vili svojih djedova u predgrađu Beča suočava s poviješću koju zapravo uopće ne želi upoznati: Naravno, htio sam razumjeti likove u njihovoj biografskoj dubini i povijesnoj uvjerljivosti. Stoga sam im morao dati nekakvo uporište u povijesnom kontekstu. Ako se likovi shvate mogu se nadati da će biti moguće i bolje razumijevanje njihovih životnih okolnosti.

Na gotovo četiri stotine stranica Geiger je dosta duhovito kroz tri generacije opisao ne samo sudbinu klasične građanske bečke obitelji nego i sudbinu cijele zemlje; obuhvatio je gotovo sedamdeset godina austrijske povijesti 20. stoljeća. Dobro nam je četvrti je roman 37-godišnjeg Austrijanca. Uz priznanje za najbolji roman njemačkoga govornog područja, Udruga njemačkih nakladnika i knjižara autoru je dodijelila iznos od 37.000 eura. Otkako je javnosti objavljen dobitnik nagrade, prodaja Geigerova romana gotovo je udvostručena; samo u tjedan dana prodano je dvadeset tisuća primjeraka.

Ostali finalisti su: mladi Daniel Kehlmann s romanom Die Vermessung der Welt, zabavnom dvostrukom biografijom Alexandera von Humboldta i Karla Friedricha Gaußa; liričarka Friederike Mayröcker s Und ich schüttelte einen Liebling, reminiscencijom na nekadašnjeg partnera Ernsta Jandla; Gert Loschütz s Dunkle Gesellschaft, tajnovitim pričama koje pripovijedaju o riječnoj pustolovini jednoga mornara; Thomas Lehr i njegov filozofski krimić 42 te Gila Lustiger s romanom So sind wir. Favorit je bio Daniel Kehlmann koji oduševljava publiku i kritičare životopisom dvojice hirovitih znanstvenika.

Velika Britanija

Galerija Saatchi u novom prostoru

Londonska Galerija za suvremenu umjetnost Saatchi mora isprazniti prostorije u zgradi na obalama Temze u kojoj je smještena od njezina otvaranja 2003. Ugovor o zakupu slavnoga skupljača umjetnina Charlesa Saatchija s japanskim vlasnicima zgrade u blizini westminsterskog mosta 21. je listopada raskinut sudskom odlukom. Navodno su Saatchi i ravnatelj Nigel Hurst nakon otvaranja umjetnička djela počeli izlagati na okolnom zemljištu zgrade, za što nisu plaćali zakupninu. Osim toga, prema izvješćima medija, moderna umjetnost izložena u Galeriji vlasnicima je bila trn u oku, te je često dolazilo do svađa. Eksponatima koji su bili izloženi ondje pripadaju i osporavana djela takozvane Brit-Art, među kojima su i radovi Damiena Hirsta.

Galerija će preseliti u Zgradu vojvode od Yorka, u ulicu Kings Road u središtu Londona.