26. 01. 2006. h o m e

broj 172


















U ŽARIŠTU

Kapitalizam na državnoj štaci

Rastko Močnik

Kapital s pomoću državnoga nasilja, a ne s pomoću svoje unutrašnje snage, rastvara u prošlosti već socijalizirana područja (školstvo, zdravstvo, kulturu, javne poslove uopće) i podređuje ih asocijalnoj profitnoj trci.
Kapitalizam drži na nogama samo još državni terorizam

Kulturna politika

Europske kulturne politike 2015.

Biserka Cvjetičanin

Velika je raznolikost mogućih scenarija za razvoj europskih kulturnih politika do 2015. iznesenih u ovoj knjizi, ali ono što je zajedničko autorima jest zahtjev za kritičkim pristupom i kritičkim razmatranjem financiranja suvremene umjetnosti u okviru pitanja budućnosti kulturne politike u cjelini

Razgovor s Ivicom Đikićem i Nenadom Prokićem

Odrastanje uz jezik mržnje

Omer Karabeg

Je li desetljeće nakon rata nestao govor mržnje na području bivše Jugoslavije i kakve su šanse da se normalizira komunikacija između naroda koji su bili u ratu u emisiji Most Radija Slobodna Europa razgovarali su pisac i novinar iz Zagreba i profesor Fakulteta dramskih umetnosti iz Beograda

Na meti

Nova spomenička slika Hrvatske

Andrea Dragojević

Monumenti, spomenici i ostali dijelovi hard memorije uglavnom se rade za veličanje nacionalnih vrijednosti, oni govore “istinu”, zapravo su oni ta materijalizirana istina. Ono što iz tog kruga nacionalnog ispada, ono što je nadnacionalno ili čak izvannacionalno, to se nevoljko ili nikako pripušta u polje materijaliziranog sjećanja. Odatle i ta nesvakidašnja volja i trud oko uništavanja antifašističkih monumenata. Na tom je tragu otprilike, htjela to ona ili ne, i inicijativa ravnateljice Spomen-područja Jasenovac. Inzistira se na tekstualnoj, pismovnoj i slikovnoj građi, dok tvrdu materijaliziranu verziju događaja treba strpati u deponije (kame i maljeve u deponij jasenovačkog Muzeja, Džamonjin spomenik u spremište zagrebačke Gliptoteke)

Razgovor s Nenadom Puhovskim

Dokumentarci u raju

Maja Hrgović

Filmski producent, umjetnički direktor i glavni izbornik ZagrebDoxa, međunarodnog festivala dokumentarnog filma, govori o filmovima koje ćemo vidjeti na festivalu, o tome da Factum i ZagrebDox rade posao Ministarstva kulture, da je najveći problem dokumentarnog filma HTV-ov bojkot nezavisne produkcije, te da televizija nudi beskrvne, nekonfliktne dokumentarce koji nas se ne tiču

Razgovor s Willom Linnom

Retrofuturizam i rekvijem za medije

Olga Majcen

Nezavisni umjetnik iz San Francisca koji je nedavno gostovao u Zagrebu govori o igrama kao obliku medija, videoigrama kao prekretnici u evoluciji posredovanih iskustava, retro-futurističkom stilu života zasnovanom na predodžbi o gledanju unatrag a ne naprijed, povezivanju ljudi uz pomoć zajednički posredovane stvarnosti ranih low-tech igara, međusobnom približavanju umjetnosti i tehnologije, o budućnosti igara i umjetnosti, te o gejmerskim zajednicama

Razgovor s Wuom Mingom

U besklasnom društvu svatko može biti Cary Grant

Jake Purbright i Richard Marshall

U siječnju 2000., četvorici autora romana Q (njihova posljednjeg djela u sklopu projekta Luther Blissett) pridružio se peti, i rođena je nova skupina autora: Wu Ming (na kineskome, “anoniman”). Otad su napisali još romana i eseja. Zasad je njihovo najvažnije kolektivno djelo roman 54, smješten u 1954. godinu, s desecima glavnih likova (uključujući glumca Caryja Granta), preveden na engleski i nekoliko europskih jezika. Knjiga je poslužila kao izvor nadahnuća za talijansku folk-rock skupinu Yo Yo Mundi, čiji je konceptualni album (također naslovljen 54) objavljen početkom 2004. Svaki član Wu Minga ima svoj pseudonim, sastavljen od imena skupine i broja (prema abecednom redu njihovih prezimena)