Drugi Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu

Drugi Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će se od 31. ožujka do 02. travnja 2006. godine u bivšoj tiskari “Borba” (Preobraženska 6/Cvjetni trg), te popratni program na nekoliko drugih lokacija u centru grada.

Anarhistički sajam knjiga (ASK) u Zagrebu predstavlja pokušaj stvaranja dugoročnog projekta koji će se razvijati, i nadamo se, iz godine u godinu okupljati sve veći broj sudionika i sudionica, bilo da je riječ o izdavačkim kućama, grupama, malim projektima, promatračima i promatračicama, ili tek znatižljnicima/ama koje zanima o čemu je tu zapravo riječ.

Prvi Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu je bio uspješan, barem prema reakcijama sudionika i sudionica, ali i osoba uključenih u organizaciju cijelog događaja. Uz neke manje propuste, koji nisu znatno utjecali na cijeli događaj, tri dana sajma okupila su dvadesetak izdavačkih kuća i projekata, te oko tisuću posjetitelja i posjetiteljica. Za prvu godinu, više od očekivanog.

ASK će se nastaviti događati u Zagrebu, svake godine u proljeće, kako bi na lokalnoj razini razvijali dostupnost slobodarske i srodne literature, ali i proširili diskusije koje se vode unutar pokreta, te ih doveli do zaključaka važnih za sredinu u kojoj živimo.

Ideja Anarhističkog sajma knjiga je u našoj sredini stvoriti važno mjesto susretanja, kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Baš zbog toga je svačije sudjelovanje važno - podržite ovu manifestaciju koja donosi nešto bitno drugačije i što svoju važnost ima upravo u činjenici da se bazira na sudjelovanju svih i na solidarnosti kao temelju promjena koje smatramo poželjnim.

Više informacija o ovogodišnjem sajmu potražite na www.ask-zagreb.org ili pišite na ask-zagreb@net.hr

Perfekcionist do kraja

Marin Radišić

Ode Eddy/Eddy’s Gone, Hrvatska, 2006. (dokumentarni, video, boja, 27 min.)

Drugog dana 2. međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox u kinu Central održana je premijera filma Ode Eddy o crtaču stripova i ilustratoru Edvinu Biukoviću (1969. – 1999.). U režiji mladog Alda Tardozzija i trajanju od 27 minuta film je prikazan u kategoriji Faktumenarci (Factumentaries) u produkciji Nenada Puhovskog i Factuma. Ugodno iznenađenje bila je gotovo do posljednjeg mjesta ispunjena obnovljena dvorana kina u Petrinjskoj ulici (koja je još donedavno služila kao skladište) i bilo je zaista lijepo vidjeti veliki broj ljudi koji su svojim dolaskom odali počast prerano preminulom crtačkom virtuozu. Film čiji scenarij potpisuje Zdravko Šarčević nije zamišljen kao biografija već autor jednostavno koristi raniji, video kamerom uglavnom u crnobijeloj tehnici snimljen materijal i kombinira ga s novim snimkama, na kojima Eddyjevi roditelji i prijatelji evociraju davne uspomene. Uvećani crteži iz kadrova njegovog posljednjeg stripa A Prayer To The Sun u dramatičnoj izmjeni s prizorima sprovoda otvaraju film koji nakon toga u opuštenijoj atmosferi predstavlja Eddyja ne samo kao vrsnog profesionalnog crtača, nego i kao vrlo zabavnog i druženju sklonog momka u središtu grupe mladih ljudi povezanih sličnim interesima.

Edvin Eddy Biuković prvi strip objavio je 1987. u reviji Patak. S Darkom Macanom surađivao je crtajući kratke horror priče za njemački časopis Gespenster, a s Ivanom Kusanom na adaptacijama pisanih romana o Koku Ivana Kušana. Međunarodnu slavu stječe drugom polovicom devedesetih, s Darkom Macanom kao scenaristom radeći za nezavisnog američkog izdavača Dark Horse Comics na serijama Grendel Tales: Devils and Deaths i Devil’s Choices, te Star Wars: X-Wing Rogue Squadron – The Phantom Affair. Za istu kuću prema scenariju Mikea Barona crtao je i epizodu Star Wars: The Last Command (prema istoimenom romanu Timothyja Zahna) poslije čega mu je DC (jedan od dva najveća izdavača stripova u Sjedinjenim Američkim Državama) otvorio vrata angažirajući ga na Vertigovoj seriji Human Target za koju scenarij piše Peter Milligan. Osim ranih radova u Patku, kratki stripovi objavljivani su mu u Modroj Lasti, Comiconu i fanzinu Endem te američkim izdanjima Negative Burn, Strange Adventures i Weird War Tales Special.

Godine 1992. na Salonu stripa u Vinkovcima dobio je priznanje za najboljeg mladog autora, a 1995. na Međunarodnoj konvenciji stripa ComiCon u San Diegu, prilikom tradicionalne svečane dodjele stripovskog Oscara – Nagrade Will Eisner, uručena mu je ništa manje vrijedna Nagrada Russ Manning za najboljeg novog crtača. (Sa scenaristom Darkom Macanom za prestižnu Eisnerovu nagradu bio je nominiran dva puta.)

Table Eddyjevih stripova crtački su izvedene na visokoj profesionalnoj razini jer on nikad nije išao linijom manjeg otpora niti je ikada pristajao na kompromis zbog rokova predaje. Kašnjenja koja su izluđivala njegovog dugogodišnjeg prijatelja i scenarista Darka Macana i nerijetko brinula urednike “s one stranu velike bare” opravdavao je stavom da posao koji radi želi obaviti na najbolji mogući način. Eddy se nikad nije crtački “izvlačio” i uvijek je pošteno odrađivao svaki kadar što je rezultiralo iznimnom kvalitetom koju je čitalačka publika itekako znala prepoznati. Urednicima tako nije preostajalo ništa drugo nego progledati mu kroz prste znajući da će na kraju dobiti iznadprosječno ostvarenje, ako već ne i remek-djelo. Bez stagniranja, forsirajući se u težnji ka perfekcionizmu svakim novim stripom i ilustracijom postajao je sve bolji dok se krug njegovih obožavatelja sve više širio. Utjecaj koji je imao na generacijski blisku grupu ljudi okupljenu oko stripa u Zagrebu bio je ogroman. Status sjajnog crtača kakav je uživao, a kasnije i prave zvijezde devete umjetnosti, nisu međutim bili jedini razlozi zbog kojih je poput magneta privlačio sve te mlade ljude. Njegova druželjubivost, dobronamjernost i pozitivna energija kojom je i druge znao otvoreno poticati na kreativnost zauvijek su mu osigurali mjesto u srcu mnogih koji su ga poznavali i imali čast družiti se s njim. Prazan prostor koji je na hrvatskoj strip sceni nastao Eddyjevim odlaskom osjeća se i pet godina nakon njegove prerane smrti, a svojevrsna dezorijentiranost i dalje je prisutna u grupi prijatelja s kojima je najčešće provodio vrijeme crtajući i teoretizirajući o stripovima i filmovima.

Uz dokumentarni film Alda Tardozzija šira javnost moći će uskoro upoznati djela najboljeg hrvatskog strip crtača mlađe generacije putem monografije i čak dvije knjige crteža koje su već u pripremi.