09. 03. 2006. h o m e

broj 175


















U ŽARIŠTU

Reforme za neoliberalnu vladavinu

Rastko Močnik

S dogmatizmom je teško raspravljati, jer on i raspravu skončava u dogmama. “Konkurencija” je način na koji se društveni procesi pokazuju sa stajališta pojedinačnih kapitala. Ne sa stajališta kapitala kao cjeline, ne niti sa stajališta kapitalističke klase, a kamoli sa stajališta “društva” – nego sa stajališta zastupnika pojedinačnih kapitala, iz žablje perspektive. Ta naivna poduzetnička ideologija prožima i riječi i postupke vlade

Kulturna politika

Kulturna raznolikost i interkulturna komunikacija

Biserka Cvjetičanin

Svake se godine povećava broj projekata koji dolaze na natječaj Međunarodnog fonda Unesca za promicanje kulture, kojemu je cilj zaštita i promicanje kulturne raznolikosti, no zapadna Europa i Amerika prednjače u njihovu broju, a slijede Latinska Amerika; Afrika, pa istočna i srednja Europa… Ovaj podatak samo potvrđuje da su nerazvijenije zemlje u lošijem položaju jer su njihove kulturne industrije pogođene uskoćom nacionalnih tržišta, slabom kupovnom moći, kulturnom fragmentacijom lokalnih tržišta, a sve to limitira potencijal širenja lokalnih proizvoda i njihovu rentabilnost

Razgovor s Tonijem Gabrićem

Fetišizam mainstream informacije i fetišizam aktivizma

Maja Hrgović

Osnivač portala http://www.H-ALTER.org. govori o bolestima od kojih boluje hrvatsko civilno društvo, o unutrašnjim razmiricama među nevladinim organizacijama, o tome kako ih percipiraju mediji a kako šira javnost, o tome je li propagirana “nezavisnost” NVO-a samo nominalna, odnosno kroje li njihovu politiku financijeri. Također govori kako mainstream mediji nameću konzumeristički senzibilitet i pasiviziraju čitatelje, te da civilno društvo nije imuno na klonove i nepotizam, jer je i ono dio opće hrvatske mentalne žabokrečine

Dijaboliziranje knjige

Vinko Grgurev

Afirmiranjem pravih vrijednosti, knjige lošega karaktera mogu ostati u zapećku ili biti, kao dokumentaristika, pravilno upotrijebljene

Blasfemija, politika ili “sukob civilizacija”?

Srećko Pulig

U političkoj stupici neoliberalne globalizacije u koju su upregnute sve priče o toleranciji, multikulturi, suživotu, neotuđivim ljudskim pravima, previše se rijetko postavlja pitanje: što još znači tolerancija, ako je politička podloga koja ju navodno zahtijeva, sama odavno postala netolerantnom? Treba li tolerirati npr. rat “protiv terorizma”?

Test slobode govora leži u onome što je najteže braniti

Steven Shaviro

Svatko tko kaže “kolikogod ja bio za pravo otvorenog izražavanja nečijeg mišljenja, ne smije se dopustiti nijekanje Holokausta skrivajući se iza prekomjerne slobode izražavanja” morao bi zauzeti slično energično stajalište prema danskim novinama Jyllands-Posten. I tkogod će (poput mene) braniti pravo tih novina da objavi svoje besramno smeće, na sličan bi način trebao braniti pravo Davida Irvinga da objavi svoje besramno smeće