05. 10. 2006. h o m e

broj 189


















KRITIKA

Nisi ništa ako nemaš penis

Jadranka Pintarić

Knjiga koja se čita poput kakva znanstvenog trilera a dokumentira život Davida Reimera, čuvenog “dječaka kojeg su odgajali kao djevojčicu” zato da bi u drevnome znanstvenom sporu urođeno/stečeno dokazao hipotezu dr. Johna Moneyja kako je spolni identitet “samo” odgojem dobiveno osjećanje i ponašanje, a ne biološka zadanost

John Colapinto, Kako ga je priroda stvorila; Dječak kojeg su odgajali kao djevojčicu; s engleskoga prevela Đurđica Poljak; AGM, Zagreb, 2006.

Jugoslavija – nadahnuće za deevoluciju

Darija Žilić

Izvrstan putopis pisca znanstvene fantastike čija je primarna intencija bila pružiti informacije onima koji su namjeravali posjetiti tadašnju Jugoslaviju, stoga autor povezuje priče iz prošlosti, zapažanja o običajima, ljudima, urbanističkom i industrijskom razvoju, mentalitetu i političkim shvaćanjima te ih uspoređuje s obilježjima drugih socijalističkih i zapadnih zemlja

Brian W. Aldiss, Oxford – Ohrid: putopis; s engleskoga prevela Irena Rašeta; Naklada ZORO, 2006.

Subverzivno nijekanje subverzivnosti

Dario Grgić

Halucinogena i bizarna divljanja na oltaru Elvisa Dioniza što ih uprizoruju trojica rockerskih “zen učitelja” koji se ne trijezne i kolju motornim pilama, otkrivaju da je suvremena potraga za “autentičnošću” jednako uzaludna kao i cijeđenje životnog soka iz suvremene kancerogene globalizacije

Bill Drummond i Mark Manning, Kriva pamet; s engleskoga preveo Borivoj Radaković; V.B.Z., Zagreb, 2006.

Kako utemeljiti hrvatsku naciju

Stevo Đurašković

Svojim cjelovitim i zaokruženim prikazom razvoja hrvatske stranačko-programske geneze u razdoblju 1842.-1914. ova je knjiga pionirski korak u sabiranju “političke memorije” nacije, čija je znanstvena obrada standardan postupak u gotovo svim europskim državama, ali i idealna građa za sveučilišni udžbenik, što ona u stvari i jeste

Tihomir Cipek, Stjepan Matković, Programski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Disput, Zagreb, 2006.

Smrt je životnija od života

Maja Hrgović

Zbirka priča koje je pravi užitak čitati, lišenih šablona koje bi se mogle očekivati od njihove turobne teme – smrti poznatih spisateljica koje su djelom zadužile svjetsku književnost, a u kojima je autorica pronašla uzore

Adriana Lunardi, Sumračja; s portugalskog prevela Petra Petrač; Alfa, Zagreb 2006.,