02. 11. 2006. h o m e

broj 191



















TEMA BROJA

Dom koji sve guta

Boris Beck

Samrtnici budućnosti neće biti privatnici na krevetu u spavaćoj sobi nego kiborzi koji bez struje ne mogu funkcionirati; budući da ne ulaze u neviđenu beskonačnost, okrenut će se nazad i tražiti pogled na raskošnu prošlost; umjesto da se uljepšavaju leševi, uljepšavat će se njihovi životi

Ljepotica i zvijer

Mike Pickering, Jane Littlewood i Tony Walter

Seks i smrt u tabloidima

Važno je (p)ostati sretan

Katarina Luketić

Patnja se osuđuje na samoću, a osoba koja ne umije kontrolirati svoju tugu neminovno se izopćuje iz “tople” i “sretne” zajednice

Jednostavno koračamo prema kliznim vratima

Mikko Kallionsivu

Bijela buka Dona DeLilla kao postmodernistička Ars Moriendi

Pješčani satovi

Elvira Koić

Suočavanje sa smrću uvijek nas dočeka nespremne. Toliko puta sam gledala kolege kako uporno provode reanimacijski postupak i kada više nema baš nikakve nade. Uporno i uporno: masaža srca, umjetno disanje… To se događa i kada bezbroj puta doživiš i po tri smrti dnevno. Samo postaneš oprezan jer znaš da stalno vreba iz zasjede

Legende nespokoja

Grozdana Cvitan

Neki su sveci bili toliko popularni da su njihovi zemni ostaci, nakon velikog razvoja hodočašća u srednjem vijeku, postali predmet pravih ratova. Privatne vojske postojale su zato da bi čuvale samostan s vrijednom relikvijom, a ponekad su vojske skupljane zato da se domognu nekog svetog tijela. Kako je to ipak bio skup i ekskluzivan, a i sablažnjiv oblik vjerske turističke privrede, stvari su krenule “prirodnim putem” prijevare

Antropotanatologija ili o grobu kao vječnoj putovnici

Suzana Marjanić

Francuski kulturolog ukazuje na pomirenje proturječnih želja živih: s jedne strane, živi nastoje pokojnika zadržati kraj sebe zato da se ne bi ljutio i da bi ih štitio, a s druge strane nastoje izbjeći njegovu nazočnost... Što je civilizacija arhaičnija, što je životni prostor živih uži, mrtvi se nalaze u većoj blizini živima

Edgar Morin, Čovjek i smrt, s francuskog prevela Branka Paunović, Scarabeus-naklada (Biblioteka Imago), Zagreb, 2005.