Prozna panorama
Siniša Nikolić
Prostor “od Varadara pa do Triglava” snašla je izvjesna prozna, a napose romaneskna produkcijska erupcija, koja po kvaliteti zaslužuje i našu, sasvim ozbiljnu pozornost, bez spuštanja kriterija kvalitete
Sarajevske sveske, No 13; glavni urednik Velimir Visković; Medijacentar,
I
ma, evo, već nekoliko godina kako jedan kulturni događaj i popratna mu tiskovina izazivaju tihu jezu kod svakog poštenog arvatskog korijenike i pomutnju kod svih dektiva katedrale hrvatskoga duha. Temelje njihova bitka, svake godine, potresa pitanje kakve to sile nečiste vladaju Europskim književnim razgovorima u Sarajevu i kakvi se to protokoli balkanskih literarnih mudraca kuju u Sarajevskim sveskama, ne bi li uskrisili omraženu nam raspadnutu bivšu državu. I dok su kojekakvi ratni profiteri sa svih strana, a bogme i “gospodarstvenici”, uredno surađivali tijekom rata i poraća, gangsteri i ubojice u sprezi s tajnim službama i političarima štitili jedni druge dilajući državljanstvima i krijući se u “neprijateljskim” državama od nelojalne konkurencije u vlastitim (sjetimo se samo hrvatskog državljanina Legije, i legije sličnih), a sportaši razmjenjivali igrače i igrali međusobne utakmice već cijelo desetljeće, na suradnju kulturnjaka, napose književnika još se gleda nekako poprijeko. Da situacija bude još maloumnija, na tim sarajevskim manifestacijama sudjeluju i u Sarajevskim sveskama pišu u pravilu mirotvorni ljudi koji su rat osuđivali, a imaju pametnijeg posla od obnove povijesno propalih političkih tvorevina. Ono, međutim, na čemu svi ti književnici i kritičari rade jest izlazak iz začahurenih i okoštalih nacionalnih kulturnih provincija te u ozračju tolerancije i uvažavanja upoznavanje s onim najboljim što svaka novonastala kultura proizvodi. Vjerojatno je baš taj moment trn u oku “zakonom zaštićenih” nacionalnih kvaziveličina, jer svaki pokušaj suodnosa s bliskim nam i susjednim kulturama doživljavaju kao potencijalno opasnu tržišnu konkurenciju svojim već osvojenim institucionalnim apanažama. Ali uzalud im trud svirači, jer taj je proces neizbježan, a posljednji broj Sarajevskih sveski (ili bilježnica, ako nam je draže, jer podnaslov i to dopušta) pokazuje kako stvari stoje baš na planu romaneskne produkcije u novonastalim državama u posljednjih 10-15 godina.
Panoramska predstavljanja
Upravo je to ratno i poslijeratno razdoblje u novonastalim državama međusobna kulturološka “crna rupa”, kada su nam bile poznate samo sporadične i parcijalne informacije o proznoj sceni. Za širu publiku, pa čak i stručnu, tek ovakav panoramski prikaz novije produkcije bjelodano pokazuje u kakvoj smo nepotrebnoj izolaciji živjeli i koliko je književni život u svim tim sredinama bogat a nama svejednako nepoznat.
Hrvatska se delegacija u tom kontekstu nema na što požaliti. Kritičarsko-teoretičarski tercet Pogačnik-Zlatar-Visković dostojno je predstavio hrvatsku produkciju romana posebno s naglaskom na ženskom pismu i fenomenu FAK-a, a Slavenka Drakulić, Daša Drndić i Mirko Kovač dali su esejistički i dijaloški doprinos proznoj slici suvremene Hrvatske. U tom uvodnom dijelu više smo doznali o zanimljivom bošnjačko-muslimanskom doajenu Nedžadu Ibrišimoviću i njegovu dosad najvažnijem romanu Vječnik, dok nam je beogradska književnica Jelena Lengold, kroz retrospektivne dnevničke zapise, sugestivno približila vlastiti doživljaj sjećanja posljednjih dvadesetak godina života u Beogradu.
Nastavak časopisa koncipiran je tako da jedan književni kritičar/povjesničar, uglavnom mlađe generacije, panoramski predstavi proznu produkciju svoje zemlje, a onda slijede detaljniji prikazi pojedinog značajnijeg autora. Sloveniju predstavljaju Vanesa Matajc, Mitja Čander i Matej Bogataj, ističući, među mnogim ostalima, posljednji, “povijesni” roman Drage Jančara Katarina, paun i jezuit (2001.), Aleša Čara i njegov Pasji tango (1999.), te romaneskni opus Andreja E. Skubica (Gorki med, 1999.; Fužinski blues, 2001. ili zbirka priča Ludnica, 2004.). Makedonce su predstavili Robert Alagjozovski i Elizabeta Šeleva, ističući pisce Lidiju Dimkovsku, te autore tzv. povijesne metafikcije Petra M. Andreevskog, Slavka Jankovskog, Slobodana Mickovića i Vladu Uroševića, napose ovu zadnju dvojicu.
Srpsku produkciju romana predstavljaju Tihomir Brajović (panoramski prikaz), Dejan Ilić (opus Svetislava Basare), Mihajlo Pantić (Pijavice, Davida Albaharija) Gojko Božović (djela Radoslava Petkovića), Tatjana Rosić (romani Vojislava Despotova i Judite Šalgo). Tu se negdje prišlepao i crnogorski roman, kratko prikazan od Pavla Gavranovića koji ukazuje na opuse Balše Brkovića, Andreja Nikolaidisa, Ognjena Spahića i Dragana Radulovića.
BiH-roman opisao je Enver Kazaz obrađujući u suodnosu opuse Vitomira Lukića, Dževada Karahasana i Tvrtka Kulenovića, zatim Irfana Horozovića, Ivana Lovrenovića i napose fascinantnog Nedžada Ibrišimovića, koji se prometnuo u možda najznačajnijeg bošnjačkog romanopisca u posljednje vrijeme. Kazaz ukazuje na svu kompleksnost i višeslojnost bosanskohercegovačke situacije s obzirom na njezinu multikulturalnost i političko-povijesnu složenost, pa je tako sasvim moguće da neki pisci budu doživljavani dvokulturalno. Jergović, Đikić, Mlakić, Lovrenović, prema Kazazu, istovremeno su i hrvatski i bosanski pisci, s time što, dodali bismo, vjerojatno vrijedi i obratno, pa se neki bošnjački-muslimanski pisci mogu doživljavati kao i hrvatski – Mak Dizdar i Musa Ćazim Ćatić – prema vlastitom izboru. Alma Skopljak detaljnije je prezentirala opus Tvrtka Kulenovića, Alma Denić-Grabić onaj Dževada Karahasana, a Nirman Moranjak-Bamburać bavi se trilogijom Jasmine Musabegović (Skretnice, Most, Žene. Glasovi). Veoma zanimljiv tekst, na tragu feminističke književne kritike, o zatajenoj bošnjačkoj autorici Biseri Alikadić (Larva, 2003.) pridonijela je Ajla Demiragić. Suvremeni albanski roman predstavlja Ali Aliu (Ismail Kadare, Fatos Kongoli, Zejnullah Rrahmani, Mehmet Kraja, Ecrem Baša). Povjesničarsko-kritičarski dio zaokružuje Mira Đorđević nadahnutim esejom o autobiografiji kao književnome žanru.
Ulomci romana
Drugi dio ovog opsežnog broja čine ulomci romana mnogih gore istaknutih autora, ali i nekih izvan užeg izbora književnih kritičara, iako se reprezentativnost prema državama odražava i u tom izboru (ukupno 21 autor). S obzirom na to da je riječ ulomcima romana, teško je suditi o cjelini djela, ali ovako, na prvu loptu, stilski su zanimljivi Slovenka Maja Novak, Bosanac Goran Samardžić, srbijanska književnica Zvonka Gazivoda i hrvatska autorica Daša Drndić, dok svi ostali tekstovi odaju solidnu kvalitetu i zanimljivost.
Ovaj broj Sveski završava promišljanjem složenog kulturno-političkog fenomena identiteta BiH iz pera Michaela Schroena i Nazifa Hasanbegovića, uz likovna rješenja mladih BiH-autora na tu temu.
Sve u svemu, moglo bi se zaključiti da je prostor “od Varadara pa do Triglava” snašla izvjesna prozna, a napose romaneskna produkcijska erupcija, koja po kvaliteti zaslužuje i našu sasvim ozbiljnu pozornost, bez spuštanja kriterija kvalitete. Samoizolacija nam ni najmanje ne koristi kao ni neargumentirana pohvala, kako domaćim autorima jer su “naši”, tako ni susjedima, jer su nam prostorno bliski. Samo suočavanje, upoznavanje pa i ogled s bliskim nam kulturama može pridonijeti profilaciji naše vlastite, bez ikakva straha od gubitka iste. Upravo je taj strah sindrom nesigurnosti, a časopis kao što je Sarajevske sveske najbolji je način da ga diskretno odstranimo. I k tomu slobodno uživamo u dobroj književnosti, što je najvažnije.
Znanstveni skup
Hrvatska komparatistika u europskom kontekstu
Zagreb, 17. - 19.studenog 2006.
Odsjek za komparativnu književnost
Filozofski fakultet u Zagrebu
Petak, 17. studenog u 19 h
(dvorana VII)
Svečano otvaranje skupa
Pozdravni govori
Predstavljanje zbornika radova posvećenih 70-tom rođendanu prof. dr. Ante Peterlića i prof. dr. Milivoja Solara u izdanju Filozofskog fakulteta (urednici Nikica Gilić, Gordana Slabinac i Dean Duda)
Predstavljanje Izabranih djela Ive Hergešića u izdanju Ex librisa (urednici Jelena Hekman i akademik Mirko Tomasović)
Domjenak
Subota, 18. studenog
10- 13,30 h (dvorana VII)
Zajednička sjednica
Aleksandar Flaker: “Lotmanova poruka komparativcima“
Mirko Tomasović: “Prilozi prof. Ive Hergešića poredbenoj povijesti hrvatske književnosti“
Milivoj Solar: “Reforme studija komparativne književnosti 1972/73. godine“
Ante Peterlić: “Studij filmologije na Odsjeku za komparativnu književnost“
Pavao Pavličić: “Poredbena povijest hrvatske književnosti u strukturi studija komparatistike“
Zoran Kravar: “Stihološki udio u zagrebačkoj komparatistici“
Boris Senker : “Teatrologija kao/i proučavanje izvedbenih umjetnosti“
Dean Duda: “Unutarnja interdisciplinarnost komparatistike“
Rasprava
(stanka za kavu 11,30 – 11,45)
15 - 19 h
Radionice (dvorane naknadno)
Teorijska i kulturalna radionica (voditelj Slaven Jurić)
Stipe Grgas: “Spacijalni imaginarij i poredbeno proučavanje književnosti”.
Marijana Hameršak: “Književnost za djecu i konstrukcija djetinjstva: disciplina mašte”.
Renata Jambrešić Kirin: “Odnos autobiografskog i diskursa svjedočenja”.
Maša Kolanović: “Popularna kultura i hrvatski roman: istraživački problemi“.
Katarina Peović Vuković: “Blogosfera – revolucija privatnog života”.
Književnopovijesna radionica (voditelj Tomislav Brlek)
Tatjana Peruško: “Calvino: verbalno i vizualno”
Tatjana Jukić: “Šoljan, alegorija, mnemotehnologija”
Mladen Engelsfeld: “Sokrat, Platon, Gjalski i Krleža”
Nikola Petković: “Krleža i Achebe”
Morana Čale: “Pirandello i Krleža”
Ljiljana Ina Gjurgjan: “Paradoksalnost dokazivanja ‘veličine malenih’“
Filip Hameršak
Mirjana Polić-Bobić: “Hrvatski misionari u Americi u 17. i 18. st.“
Borislav Knežević: “Zašto Irska: Hrvatska i post-kolonijalna teorija”
Komparatističko-traduktološka radionica (voditeljica Cvijeta Pavlović)
Maja Hribar Ožegović: “Profesorska figura Ive Hergešića”
Branko Vuletić: “Komparativna fonetika književnosti”
Sanja Šoštarić: “O prevođenju književno-teorijskog nazivlja”
Helena Peričić: “Metaliterarnost i multikulturalnost hrvatske drame druge polovice XX. stoljeća”
Sonja Bašić: “Krležine Zastave i James Joyce”
Milka Car: “Slike Hrvata u romanu Užasi leda i tame Christopha Ransmayra“
Jasmina Vojvodić: “Remen i cipela (Gogolj i Novak)”
Simona Delić: “Književna antropologija i komparativno proučavanje španjolskih romanci i hrvatskih balada”
Giga Gračan: “Ivo Hergešić prevoditelj”
Teatrološka radionica (voditeljica Lada Čale Feldman)
Nikola Batušić: “Hergešićevo teatrološko nasljeđe”
Darko Gašparović: “Hergešićevo teatrološko nasljeđe”
Danijela Bačić-Karković: “Hergešićev teatrološki diskurz”
Sanja Nikčević: “Nova dokumentarna drama ili povratak Riječi u kazalište”
Marija Paprašarovski: “Diskurz potisnute seksualnosti u dramama Janka Polića Kamova”
Sibila Petlevski: “Teatrologija kao komparatistička (inter)disciplina”
Ivan Lozica: “Etnoteatrologija i komparatistika”
Marijan Bobinac: “Njemačka drama u hrvatskom kazalištu 19. st.”
Klara Gonz-Moačanin: “Recepcija orijentalnog kazališta na zapadu”
Dalibor Paulik: “Glazbeno kazalište - interdisciplinarnost u proučavanju i pripadnost hrvatskog glazbenog kazališta europskom kontekstu”
Filmološka radionica (voditelj Nikica Gilić)
Tomislav Kurelec: “Hrvatski film u europskom kontekstu”
Hrvoje Turković: “Vizurna postava scene u Slučajnom životu”
Irena Paulus: “Problemi proučavanja hrvatske filmske glazbe”
Tomislav Šakić: “Značajke hrvatske filmske enciklopedistike”
Bruno Kragić: “Turković, Gilić i filmski žanr”
Nikica Gilić: “Modernistički SF i pitanje žanra u hrvatskoj filmologiji”
Slaven Zečević: “Počeci redateljskog opusa Nikole Tanhofera”
Bibliotečna radionica (voditeljica Željana Vučina)
(stanka za kavu 16,30-16,45)
Nedjelja, 19. studenog
10 h (dvorana naknadno)
Studentska radionica: Studij komparatistike u regiji
Gosti: Milivoj Solar i Dean Duda
(voditelj Marko Pogačar)
12 h (dvorana VII)
Završna sjednica
Izvješća s radionica i zaključna rasprava
13 h
Predstavljanje knjige akademika Mirka Tomasovića Tragom struke (urednik Srećko Lipovčan, govore Cvijeta Pavlović i Andrea Zlatar)
DANI SRPSKE KULTURE
SRPSKO KULTURNO DRUŠTVO PROSVJETA
Berislavićeva 10, 10000 Zagreb
Tel/fax: 01 4872 480
E-mail: skdprosvjeta@skdprosvjeta.com
DANI SRPSKE KULTURE 2006
PROGRAM
21.11.2006. u 20h Velika dvorana ITD, Savska 25
Predstava Obično veče
Milan Lane Gutović
Predstava Obično veče gostovala je u skoro svim svjetskim metropolama. Poslije Moskve, Beča, Londona, Ciriha, Ženeve, Johanesburga, Njujorka, Los Anđelesa, Pekinga, Velingtona, Sidneja, Melburna, Perta, Brizbejna i drugih gradova gostuje i kod nas. Na redovnom je repertoaru beogradskih kazališnih scena godinama i kultna je predstava publike Beograda.
Glumac Milan Gutović je dobitnik mnogih priznanja ne samo za promoviranje ove vrste kazališta, već i za rad na televiziji i filmu. Njeguje humor koji se bitno razlikuje od humora koji imamo često prilike vidjeti na našim scenama.
23.11.2006. u 18h, SKD Prosvjeta-pododbor Zagreb, Preradovićeva 18/1
Izložba: Prvi srpski rat plakatima
Plakati iz međuratnog perioda dvadesetog stoljeća predstavljaju dokument i sliku jednog vremena. Onda kada su stvarani bili su mali dio svakodnevice i puko sredstvo za obračun neistomišljenika.
Autor: Dejan Vukićević (Kraljevo, 1965), diplomirao na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti, magistrirao na Katedri za bibliotekarstvo i informatiku Filološkog fakulteta u Beogradu. Od 2001. do 2003. radio na Zbirci starog plakata i letka, a od 2003. na Fondu stare i retke knjige Narodne biblioteke Srbije.
Stotinjak plakata i letaka moglo bi se izdvojiti po specifičnom sadržaju i u dobroj mjeri nazvati osobnim. Na njima je pošiljalac poruke stavio svoje lične probleme/zahtjeve u prvi plan, ili se, i to je češći slučaj, obraća nekome, uglavnom na uvredljiv način ističući intimne detalje ili, pak, podatke koji se ne bi mogli dokazati na sudu. Često su nepotpisani, ali ima i onih s vrlo jasnim autorstvom. Mogli bi se razvrstati u četiri grupe: 1. politički; 2. satirični (u stihu); 3. pseudoumrlice; 4. lični (u doslovnom smislu riječi).
24.11.2006. u 20h Hrvatski glazbeni zavod, Gundulićeva 6
Koncert: etno-jazz Istorija Vizantije
Miloš Petrović, klavir
Autorski projekat Miloša Petrovića na kojem nastupa dd 1988. godine. Njegova glazba mogla bi se definirati kao spoj fusion i ethno jazza.
25.11.2006. u 20h Književni klub Booksa, Martićeva 14d
Književno veče: Marko Vidojković, pisac
Četvrtim romanom “Kandže” beogradski pisac Marko Vidojković napravio je cijelu paniku na književnoj sceni Srbije. Tridesetgodišnjak je postao jedan od najprodavanijih srpskih suvremenih pisaca, na listama prodaje knjige odmah je uz Dobricu Ćosića, a “Kandže” su doživjele svoje čak peto izdanje. Svojim opisima suvremenog beogradskog života i tvrdim uličnim riječnikom jedne generacije svakako je zasmetao jezičkim i svim drugim puritancima, ali ima publiku koja očigledno želi i obožava je da ga čita.
Mladog kolegu je među prvima podržao Mihajlo Pantić, po nekima jedan od najboljih današnjih srpskih pisaca, te kolumnista Teofil Pančić, koji za Vidojkovića kaže da je pisac “ s retkim darom u modernih Srba: marljiv, a nije skriboman; pismen, a nije dosadan! – ionako ide dalje, pa vi vidite šta ćete.”
U Zagrebu Vidojković predstavlja svoje novo izdanje Sve crvenkape su iste u izdanju Samizdata B92. No razgovorati će se i o njegovim prošlim romanima. Ovo je jedinstvena prilika da zagrebačka publika vidi jednog od trenutno najboljih srpskih autora.
26.11.2006. u 20h Kino Tuškanac, Tuškanac 1
Večer autorskog filma
Predstavljamo: redatelj Oleg Novković
“Sutra ujutru”, dugometražni igrani (2006)
Off program: 18 h “Rudarska opera”, dugometražni dokumentarni (2006)
Najavljivan i kao prvi srpski film u stilu manifesta Dogma 95. Ovaj film je srpski kandidat za nagradu Oscar 2007.
OFF Progam: Rudarska Opera
Najnoviji dugometražni dokumentarac Olega Novkovića, čiji scenarij opet potpisuje Milena Marković, nagrađivana beogradska dramaturginja.
U srbijanski rudarski grad Bor dolazi mlada redateljica da postavi Brechtovu predstavu Opera za tri groša s glumcima amaterima. Ona pravi audiciju na kojoj se pojavljuju različiti ljudi različitih zanimanja. Žiteljima Bora predstava postaje bijeg iz sumorne stvarnosti. Sviraju, piju i pjevaju o sebi, o svom gradu i surovom svijetu.