Zakon za one koji se za svoja prava ne mogu sami izboriti

Luka Oman i Ivana Surjan

Oba zakona, Zakon o dobrobiti životinja i Zakon o zaštiti životinja, u mnogim dijelovima zapravo nalikuju priručniku za iskorištavanje i ubijanje životinja. Ipak, novi “priručnik” donosi odredbe koje će pridonijeti kontroli nasilja nad životinjama i daljnjem razvoju hrvatskog zakonodavstva u vezi sa zaštitom i pravima životinja

Definiranje specizma

Joan Dunayer

Knjiga Specizam američke teoretičarke prava životinja Joan Dunayer, objavljena u SAD-u 2004., donijela je nove, filozofski dosljedne, no stoga nužno i u zahtjevima radikalne pomake u pozicioniranju zahtjeva animalističkog pokreta. Dok je neki smatraju novom biblijom pokreta i najpotpunijim izrazom abolicionističkoga stava, drugi joj predbacuju pretjerani idealizam i maksimalističke, nerealne zahtjeve. Hrvatsko izdanje knjige (prijevod Zoran Čiča) očekuje se uskoro, a ovdje donosimo njezino prvo poglavlje u kojemu autorica kritički analizira dosadašnje definicije specizma, te zbog njihove nedostatnosti nudi novu, vlastitu. Joan Dunayer i vlastitu je definiciju iznesenu u Specizmu u međuvremenu revidirala, te ona sada glasi:  “Propust da se, na osnovi pripadnosti vrsti, bilo kojem svjesnom biću prida jednaki obzir i poštovanje”

“Razumijevanja nasilja u borbi za prava životinja”

Tom Regan

Tom Regan skicira veze između dva pokreta socijalne pravde: devetnaestostoljetnog pokreta protiv ropstva u SAD-u i suvremenog pokreta za prava životinja. Oba pokreta pokazuju jaz između onih koji inzistiraju na trenutačnom dokrajčivanju nepravedne prakse (abolicionisti) i oni koji su postupni ili reformisti. Abolicionisti uključuju i one koji su voljni činiti nasilna djela. Druga podjela je između onih koji rade s vladom i oni koji to odbijaju činiti, a treća je između onih koji odobravaju nasilje protiv imovine u obrani životinja i onih koji to ne čine. Regan preporuča “dodatnu abolicionističku promjenu” kao zajednički program