31. 05. 2007. h o m e

broj 207



















KRITIKA

Od zadaćnice do Muzeja

Nataša Petrinjak

Vesna Rapo u ovoj knjizi rasvjetljava cjelokupnu povijest Svjetske izložbe u Parizu 1900., napose njezina dijela koji se odnosi na školstvo i nastavu, a koji je svojim povratkom u Zagreb dobila naziv Pariška soba i postala temeljem za osnivanje Hrvatskog školskog muzeja

Vesne Rapo: Hrvatski školski muzej/Pariška soba; uspjesi hrvatskog školstva na izložbama druge polovice 19. stoljeća; Hrvatski školski muzej, Zagreb, 2007.

Pokušali smo živjeti. Nismo uspjeli. Ajmo jest!

Jadranka Pintarić

Književni događaj godine. Generacijska saga – najiskreniji, najpošteniji, najistinitiji roman generacije šezdeset-i-neke. Rezultat: svatko je uvijek na gubitku

Nikola Petković, Uspavanka za mrtve; Profil; Zagreb, 2007.

Biopolitičko stanje? Ne, hvala

Marijan Krivak

Paić svojom knjigom želi ponovo afirmirati izgubljenu nepokornost slobode koja je u medijskom svijetu degradirala kritičko-spoznajne mogućnosti intelektualaca. U lažnom svijetu još lažnijih potreba, pozicija intelektualca nije nimalo lagodna. U doba biopolitike, on mora istodobno biti protiv lažnog univerzalizma kulture i protiv pogubnog partikularizma identitetne politike. Za očuvanje i zaštitu života on se mora suprotstaviti “potrošenom” multikulturalizmu. Mora re-politizirati ekonomiju. Vjera u obnovu kulture kao uznesenog područja transgresije, za Paića je nestala

Žarko Paić, Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika; Izdanja antiBARBARUS, Zagreb, 2006.

Samoosuđenik Rukopis tišine vraća nas na pravi put.

Sead Alić

Što pjesničku riječ razlikuje od riječi sapunice, kvaziduhovitosti saborskih umišljenika, rečenica gradskih funkcionara? Jedan od odgovora daje i Pranjićeva poezija, iskrena, naivna, bogata, odmjerena i – njegova

Ivan Pranjić, Rukopis tišine; Insula; Čakovec, 2006.

Biopolitičko stanje? Ne, hvala

Marijan Krivak

Paić svojom knjigom želi ponovo afirmirati izgubljenu nepokornost slobode koja je u medijskom svijetu degradirala kritičko-spoznajne mogućnosti intelektualaca. U lažnom svijetu još lažnijih potreba, pozicija intelektualca nije nimalo lagodna. U doba biopolitike, on mora istodobno biti protiv lažnog univerzalizma kulture i protiv pogubnog partikularizma identitetne politike. Za očuvanje i zaštitu života on se mora suprotstaviti “potrošenom” multikulturalizmu. Mora re-politizirati ekonomiju. Vjera u obnovu kulture kao uznesenog područja transgresije, za Paića je nestala

Žarko Paić, Moć nepokornosti: Intelektualac i biopolitika; Izdanja antiBARBARUS, Zagreb, 2006.

Logika kapitala = logika filma

Steven Shaviro

Najvažnije djelo o estetici ili “teoriji” općenito u 21. stoljeću. Beller tvrdi da “film” nije samo tipična umjetnička forma (ili “kulturna dominanta”) našega doba, nego da je postao – stvarno, a ne samo metaforički – vladajući modus proizvodnje onoga što poznajemo kao “postindustrijski” kapitalizam

Jonathan Beller, The Cinematic Mode of Production: Attention Economy and the Society of the Spectacle, Dartmouth College Press, 2006.