Životinjama ulaz obvezan!

Mateo Žagar

Radovi u ovome zborniku nastoje predočiti poziciju životinjskoga svijeta u suvremenoj kulturi, i s obzirom na povijesnu dimenziju i s obzirom na tematsku razvedenost

Kulturni bestijarij, ur. Suzana Marjanić i Antonija Zaradija-Kiš, Biblioteka Etnografija, Institut za etnologiju i folkloristiku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2007.

Zbornik Kulturni bestijarij jedinstveno je izdanje koje u vrlo široku rasponu, na više stotina stranica i kroz tematski i metodološki najrazvedenije pristupe, nastoji predočiti poziciju životinjskoga svijeta u suvremenoj kulturi, i s obzirom na povijesnu dimenziju (u biblijskome i uopće mito-svijetu drevnih kultura do same suvremenosti), i s obzirom na tematsku razvedenost (od prikaza pojedinih životinja kroz odabranu optiku do tumačenja životinjskoga svijeta u cjelini). Sve rasprave, u manjoj ili većoj mjeri, odlikuje intenzivnost u pristupu, temeljita argumentiranost i bogata citiranost, što se bogato nadograđuje vlastitim osebujnim pristupom temama koje u hrvatskom izdavaštvu, za razliku od europskoga, dosad nigdje nisu tako obimno potkrijepljene i okupljene na jednome mjestu. Pristup tema proteže se od općekulturološkog, bibliološkog, književnoteorijskog i književnopovijesnog, lingvističkog (sociolingvističkog, frazeološkog), pa do povijesnoumjetničkog (likovnog), psihoanalitičkog, astronomskog i astrološkog, etnološkog, folklorističkog i kulturnoantropološkog, ekološkog itd.

Posve su u nas rijetki zbornici koji će – kao ovaj – na jednome mjestu okupiti toliko raznolike radove oko jedne, prividno sporedne, fokusirane teme. Vrijednost je to koja se u posljednje vrijeme u znanosti i izdavaštvu osobito prepoznaje kao hvalevrijedna: sazrela svijest o prepletanju i nadopunjavanju raznovrsnih humanističkih očišta najbolje se iskazuje upravo kad je riječ o temama koje su, uvjetno rečeno, u svom perifernom položaju pratile i osvjetljavale osovinske kulturne fenomene. Koliko životinje, bića nasuprot kojima čovjek stoji cijelu evoluciju (i u njima se ogleda), čine humanu povijest, koliko ih je čovjek ugradio u svoju civilizaciju, koje im je zadatke nadao, a koje su mu odgovore one pomogle iznaći, koliko je sebe prepoznao u njima, i njih u sebi, o tomu je riječ u ovoj knjizi.

Od Biblije do psihoanalize

Knjiga broji trideset i sedam rasprava, organiziranih kroz sedam cjelina, s obzirom na kronološki redoslijed (od Biblije prema suvremenosti). Prvu, Biblijska duhovnost životinja, čine tri rasprave (A. Zaradija-Kiš, J. Brnčić i R. Ratkovčić) kojima je podloga biblijski životinjski svijet (i u književnosti i na freskama), s obzirom na njihovu funkciju u izražavanju karakterističnih poruka, ponajviše u skladu sa srednjovjekovnom poetikom. U drugoj, najopsežnijoj, cjelini Iz mitske i etno faune okupljeno je jedanaest radova (A. V. Gura, P. Plas, M. Mencej, J. Kale, J. Damjanov, I. Lozica, J. Grbić, A. Jembrih, L. Šešo, M. Bošković-Stulli, K. Kuzman Šlogar), kojima je zajednička usmjerenost na pozicioniranje pojedinih životinja ili vrsta (npr. kukaca, zmija, vuka) i životinjskog svijeta u cjelini u narodnoj predaji, poglavito slavenskoj (nerijetko, i to naknadno, povezanoj s biblijskim motivima), ali i u nekim indoeuropskima (pa i šire: npr. uralskima). Dovode se u vezu mitovi s pučkom medicinom, s bolestima (vuk s epilepsijom) i s ozdravljenjima, pučkom etimologijom itd. Pronalaze se motivi koji su uvjetovali nadijevanje životinjskih imena zviježđima i zvijezdama u raznim kulturama, tako i u hrvatskoj, te njihove pojedinačne funkcije u zodijaku (“živinokrugu”). Raspravlja se o mitološkim (životinjskim) motivima na starome nakitu i to dovodi u vezu sa starom hunskom i mađarskom mitologijom, s usmenom poezijom, psihoanalitičkim tumačenjima. Slojevita tema bestijarija u karnevalskim običajima dobila je novu dimenziju: opisuje se s obzirom na funkcionalnu distribuciju uloga, od prehrambene do promjene uloga pod maskama – kada njihov lik više nije samo sredstvo maskiranja, nego one i nose masku (sve to s obzirom na prostornu raslojenost), izvodeći u cjelini kontinuitet od praindoeuropske epohe.

Treća cjelina Boškarin i puh: od eksponata do specijaliteta uključuje samo dva rada: I. Orlić i N. Ritig-Beljak. Prvi tumači transformaciju istarskoga vola – izvorno obilježenog svojom snagom i prilagođenosti karakterističnom terenu (što je ostalo zabilježeno i u narodnoj književnosti), a sada jednim od prepoznatljivih istarskih simbola (uz kozu) s kojim – kako piše autorica – možda i sami dijelimo sudbinu; drugi pak rad usmjeruje opis na razmjerno novu – gastronomsku dimenziju mesa od puha (sve od antike do danas /uz nastojanje oživljavanja starije prakse/). Osobito su zanimljivi izvorni materijali (razgovori s kazivačima) koje su autorice priključile svojim radovima.

U dijelu knjige naslovljenom Zoolingvistika uvrštena su četiri rada: N. Viskovića, S. Kekeza, M. Menac-Mihalić i I. Vidović Bolt. Viskovićev rad u temelju je više filozofske i antropološke, nego čiste jezikoslovne naravi, prožet ekološkom dimenzijom. Dotiče se i frazema, kojima pak više pozornosti u hrvatskim narječjima i dijalektima posvećuje M. Menac-Mihalić (posebice onima sa sastavnicom pas/kuja/kuče) uspoređujući ih i svrstavajući po sintaktičkom tipu organiziranosti. Frazemima koji spominju životinje (bik, vol, krava, tele, jarac...) bavila se i I. Vidović Bolt pokušavajući ih “desemantizirati”. Mladi istraživač Stipe Kekez bavio se tumačenjima nazivima životinja, dijelova njihova tijela, životinjskih nastambi, koje u slengu dobivaju novo, najčešće metaforičko značenje.

Animalistički ekofeminizam

Cjelina Litterarum bestia obuhvaća osam radova vrsnih književnih povjesničara (A. Jembrih, L. Rafolt, Z. Šundalić, L. Čale Feldman, D. Ajdačić, H. Jurić, G. Gračan, B. Pavlovski), i posvećena je književnim djelima, domaćima i stranima, koja se u segmentima izravno referiraju na životinjski kompleks. Osobito su zanimljivi prilozi koji, uz predočenje samih književnih uradaka (ili njihovih dijelova), pokazuju moduse izražavanja literarne vrsnoće (na primjer kroz motiv mačke, kroz opoziciju prema psu), sve to kroz simboličnu, mitsku, arhetipsku, povijesnu, antropološku i tradicijsku prizmu.

Ekofeministička optika obilježila je cjelinu Animalistički ekofeminizam, koju čine radovi četiriju autorica: S. Kajinić, M. Holy, S. Klopotan i A. Čakardić. Teorijski okvir njihovih rasprava počiva na poštovanju integriteta svih živih bića (zaštiti prava životinja), na procjeni kako se humanost mjeri i odnosom prema tom integritetu i životinjama u cjelini. Jednoj je autorici kao korpus opet poslužilo književno djelo (Moby Dick H. Melvillea); druga nastoji pozicionirati sam pokret ekofeminizma (i u odnosu prema feminizmu), s naglaskom na stanje u Hrvatskoj; treća podvlači vezu s feminističkim pokretom ističući upravo žene kao najokorjelije zaštitnice prava životinja, a četvrta uspoređuje tipove ugrožavanja ljudskih (ženskih) i životinjskih prava.

Posljednja, zaključna, cjelina obuhvaća sedam radova: R. Polić, R. Jambrešić Kirin, Z. Čiče, B. Jana, B. Becka, I. Lasića i S. Marjanić. Svim je prilozima obuhvaćena aktualna suvremenost, kao svojevrstan “epilog” cijelom zborniku: s obzirom na uporabu životinja u hrvatskim udžbenicima i školskim programima (naglašava se čuvanje stereotipa), s obzirom na suvremenopolitičku manipulaciju životinjskom ikonografijom (krave i “sir i vrhnje”), u kontrastu prema bioetičkim načelima. Posve je aktualna u osnovi sociološka rasprava o usporedbi i razlikovanju u ostvarivanju prava različitih životinja, onih koji su se približili ljudskim osjećajima i onih koje su podložne ljudskim nagonima. Slično se rasvjetljuje i u vrlo kritičnoj raspravi posvećenoj zakonodavstvu u Hrvatskoj koje regulira ubijanje životinja. Individualizaciju kao glavno mjerilo za odnos prema životinjama istaknuo je B. Beck promatrajući u svom znanstvenom eseju odnos prema njima kao svojevrsnu “čovjekovu protezu” u motrenju Boga. Posljednji rad u nizu, precizne znanstvene aparature, izraz je posvemašnje krajnosti u ljudskom zlostavljanju životinja, gdje se one – u suvremenim društvima (no s povijesnom pozadinom), izvan zakona - tretiraju kao “seksualni predmet”.

Afirmacija domaće znanstvene zajednice

Osobita je vrijednost ovog zbornika koji na interdisciplinarnim načelima, okupljenima oko jednog nadređenog – posve konkretnog tematskoga kompleksa, afirmira i znanstvenu zajednicu kojoj smo dionici, stavljajući je u red kultura koje raspolažu ovako važnim istotematskim monografijama. Osebujnost su mu, utoliko i najveća vrijednost, upravo posve osmišljene poveznice koje metodološki široko zacrtane rasprave okupljaju u cjelinu – sjedinjujući i stroge, tradicionalne (filološke, etnološke, na primjer) metode s posve suvremenima (antropološkima i sociološkima, na primjer), u tom smislu i “klasične motive” bestijarija s novinskim člancima i literarnim formama iz našega vremena. Raznolikost i kvaliteta radova, i domaćih autora i onih iz inozemstva, te njihova ujednačenost u visokim standardima oblikovanja znanstvenoga diskursa (uz pomoć atraktivne likovne i grafičke opremljenosti), poticaj su ne samo stručnjacima, nego i svima “kulturno osviještenima” koji pri susretu sa životinjom ne vide (samo) “beštiju”, da zavire u ovu knjigu.

The Young Gods

Koncert grupe The Young Gods (Švicarska), Močvara, Zagreb, 20. listopada 2007., 20:00

Ako se pitate što zajedničkog imaju Nine Inch Nails, Ministry, David Bowie, The Chemical Brothers, Maynard James Keenan (Tool) ili The Edge (U2), odgovor je jednostavniji nego što se čini na prvi pogled. Svi oni su neskriveni obožavatelji ovih legendarnih pionira onoga što danas nazivamo industrijskim rockom. Od svog prvijenca The Young Gods koji je odmah proglašenom albumom 1987. u engleskom Melody Makeru, do najnovijeg Super Ready/Fragmente, The Young Gods već više od dva desetljeća nemilosrdno ruše sve nametnute granice alter rock glazbe, te neprestanim eksperimentiranjem i istraživanjem, kao i revolucionarnim pristupom uporabi samplera, i danas ostaju svježi, uzbudljivi i jedinstveni. Prošli koncert u Močvari ostao je urezan u pamćenje kao rijedaki koji su, kako publika, tako i kritika proglasili jednim od koncerata godine. Stoga je sigurno da je pred nama ponovo istinski audiovizualni spektakl prisustvovanje kojem predstavlja osnovnu lektiru za svakog onog koji se smatra ljubiteljem glazbe. Jer ako već “mladi” dio njihova imena postaje polako upitan, onaj “bogovski” im sigurno nitko ne može osporiti.

Upad u pretprodaji: 65 kn, na dan koncerta na blagajni kluba: 80 kn