Tamari Obrovac

Darija Žilić

Uz Priču o knjizi i jazzu, Umjetnički paviljon Juraj Šporer, Opatija, 16. 9. 2007.

Lako je naći jedan, crni mlaz melankolije ili prastarog splina, i pustiti ga da teče. Ali Tamara to ne čini. Ona čuje glasove i kao da ih slijedi. Više njih, kaže ona, i mijenja registre, mekano prelazi – emocije, ludičko, zvukovi iz prirode. Oponaša zvukove iz prašume, pjesmu cvrčka, i pjeva pjesmu o zmaju koji jede krvavice. I smije se, nabraja imena istarskih mjesta, kao mantru. Majmajola ili nova mitska priča, ili začetak jezika. Dok pjeva, prilaze kupači, prolaznici. Da čuju glas drevnog Mediterana. Zamišljam da uz nju pjeva Predrag L., drugačiju oporiju pjesmu, izvan kontinenta..I jasno je da nema jednog ja, tek stanja, i nema apsoluta, već niz trenutaka. Fado je linija koja teče, Tamara je očuđenje, prekid kontinuiteta. I veselje, djetinje, čisto.

Performans slovenskih pjesnika

Darija Žilić

Multimedijalni performans NOLI ME TANGERE/HIBRID,  održan 8. listopada 2007. u net klubu mama

Poezija je osnovno “umjetničko oruđe” u ovom performansu dvoje slovenskih pjesnika Nine Flisara i Petre Kolmančić. Poezija postaje dio cjeline u kojoj nalazimo video, animaciju, glazbu, crteže i kolaže. Hibridna osnova projekta pokušava tematizirati svijet preplavljen “agresivnim medijima” koji ljude bombardiraju informacijama, a pritom dominira površinska percepcija svijeta. Tome se suprotstavlja umjetnost koja nudi kritičku refleksiju koja je estetizirana i sugestivno djeluje na konzumente koji su prisiljeni zaustaviti se i pitati se o svom bivanju u svijetu.

U performansu su sudjelovali vizualni umjetnici, akademski slikari, glazbenici, a u samoj izvedbi pjesnici iz Maribora – Petra Kolmančić i Nino Flisar. Petra Kolmančić (1974.) članica je Društva slovenskih pisaca, urednica je književne zbirke Frontier pri založbi Subkulturni azil Maribor, urednica literarnog fanzina Sirota Jerica (1996-2002.), objavila je četiri zbirke poezije. Nino Flisar (1975.) pjesnik je, prevoditelj, publicist, urednik pri založbi Pivec, uredio je više od 30 knjiga i moderirao više od 100 literarnih večeri.

Dani eseja

Pulski dani eseja, 19. i 20. listopada

Čakavsko pjesništvo 20. stoljeća – Tusculum antologija Milorada Stojevića, zbirka pjesama Zemaljskom usprkos Stjepana Vukušića, Štorije od žalosti Drage Orlića, Pedeset pulastri; o naravi i sudbinama Istrana Albina Crnoborija te Kolac u rijeci Zrmanji Tomislava Marijana Bilosnića – naslovi su i autori koji će biti predstavljeni na Danima Nove Istre i Istarskog ogranka DHK koji se održavaju od 15. do 18. listopada 2007. godine. Predstavljanja će u Gradskoj knjižnici, MMC Luka i Galeriji Cvajner u Puli voditi Jelena Lužina, Vanesa Begić i Milan Rakovac.

Na konferenciji za novinare proteklog tjedna Boris Domagoj Biletić, autor i organizator Pulskih dana eseja najavio je da će njihovo peto izdanje, koje će se održati 19. i 20. listopada u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, početi dodjelom nagrade “Zvane Črnja”, za najbolju knjigu eseja objavljenu u proteklih godinu dana. Na natječaj je stiglo 17 naslova, a o dobitniku su odlučivali Ante Stamać, Božidar Petrač, Helena Sablić Tomić, Zvonko Kovač, Vinko Brešić, Ivan Jurin Bošković te Boris Domagoj Biletić kao članovi žirija. Pobjednik će dobiti dvadeset tisuća kuna, umjetničku sliku, djelo Antonije Modrušan, te plaketu koju je izradila Jadranka Ostić.

Svojim radovima na temu Provincija na Petim pulskim danima eseja sudjelovat će Irena Grubica, Tomislav Žigmanov, Tanja Bakić, Drago Jančar, Miroslav Bertoša, Janko Rožić, Arian Leka, Irena Lukšić, Helena Sablić Tomić i Branimir Bošnjak. Osim čitanja eseja i diskusija, bit će predstavljeni – Drugi Šoljanov zbornik te Brodski! Život i djelo (1940-1996), a promocija iznenađenja je već tradicionalno predviđena za posljednju večer. Sada se već zna i da će autoritet biti tema Šestog dana eseja, koji će se održati sredinom listopada 2008. godine.

Studentska radionica u Dubrovniku

STUDERNEDE FRA DET FYNSKE KUNSTAKADEMI HAR V?RET

FJORTEN DAGE I DUBROVNIK. DE HAR LAVET EN UDSTILLING.

DEN ?BNER I AFTEN KL, radionica suvremene umjetničke prakse i izložba studenata Likovne akademije iz Odensa, Danska: Phillip Drago J?rgensen, Lars Worm Thomsen, Frederikke Andersen, Morten Jacobsen, Steffen J?rgensen, Robert Kj?r Clausen, Allan Nicolaisen, Mie Lund Hansen, Rikke Bakman, Samuel W. Nielsen, Art Radionica Lazareti, Dubrovnik, od 4. do 18. rujna 2007.

Studenti Likovne akademije iz Odensa, Danska, preko njihova profesora Jensa Haaninga pozvani su u Art Radionicu Lazareti na grad Dubrovnik odreagirati izložbom, nakon radionica koje su vodili istaknuti hrvatski suvremeni umjetnici. Odabrali smo deveti mjesec, jer je to najljepši mjesec u Dubrovniku. Prvi tjedan boravka organizirali smo dvije radionice s po pet studenata. Prvu je vodio Darko Fritz, na temu dislokacije. Drugu radionicu, kao kontrast prvoj, vodio je Marko Ercegović na temu dokolice. Našao je riječ približnog značenja na danskom jeziku, “tomhed”, što na danskom znači “praznina”. Njegovao je svoje studente izvrsnom prezentacijom fotografija Borisa Cvjetanovića. Navečer bi se svi sastajali u kafiću „Kod Lučija“, i tu dogovarali kako oblikovati prazninu. U drugom tjednu studente je preuzela nova ekipa. Božidar Jurjević napravio je izvrsnu prezentaciju svojih dosadašnjih performansa, u svom ateljeu. Uz domaće vino, kompletna scenografija, te prezentacije prevođene na danski, gostoprimstvo i ozbiljnost sadržaja i forme prezentacije je ostavila snažan dojam na studente. S druge strane, studente je dočekao velemajstor Slaven Tolj. Prije svoje prezentacije studentima, na šufitu Galerije Otok odspavao je dva sata. Potom je sjedio deset minuta pred studentima i gledao pred sebe. Čekali smo da neko dođe. Slaven je bio koncentriran. Ovo mu je nešto značilo. Onda je pustio videodokumentaciju performansa Globalizacija, gdje pije votku i viski. To smo odgledali u najvećoj tišini. Nakon videa je rekao studentima: ”Htio sam vam pokazati ovaj rad, jer mislim da bavljenje umjetnošću ima svoje posljedice”. Onda nam je rekao da nas želi povesti u grad i pokazati jednu lokaciju koja je važna za njegov rad. Kad nas je odveo iza katedrale, pokazao je na već pocrnjelu tenisku lopticu na vijencu zida, koja se suživjela sa starom arhitekturom i njezinom povijesti. To je bilo to. Jens Haaning je rekao da je to Guernica. I da je tijekom devedesetih na Zapadu to bila slika rata na ovim prostorima. Sutradan nas je Slaven odveo u prostor Sponze, dubrovačkog arhiva, i objasnio o čemu trenutačno razmišlja: o spomen-sobi palim braniteljima, suvenirnici preko puta i velikom prostoru u sredini koji se koristi navečer kao diskoklub. Studentima ništa nije bilo jasno. Jens Haaning se povukao sutradan i odmarao. Izgledalo je da je workshop pred rasulom, ali to je bilo prividno.

Nedostajao nam je samo kraj. Jens Haaning je pozvao svoje studente na sastanak u jedanaest sati navečer. Kaže, ovdje ne vrijedi raditi po danu, onda nam ostaje samo noć. Duboko u noć na foteljama postavljenim u krug, prezentirane su ideje studenata i o njima se razgovaralo. Sutradan, kao kontrast zapušenoj dvorani Scene Karantena, Božo Jurjević nas je sa svojim prijateljem vojnikom specijalnih postrojbi Spasom odveo na Srđ, iznad Dubrovnika. Mislili smo da će nas Spaso ubiti ratnim pričama, ali on se samo smješkao i bio zabavan sa svojih nekoliko riječi engleskog. Pravi heroji šute. Rat je završio. Onda smo se spustili stotinjak metara niže u potpuno izgorjelo područje, gdje se nalazilo nogometno igralište. Božina ideja je bila da odigramo utakmicu nogometa na grbavom, ali prelijepom terenu.

Izložbu smo odlučili nazvati Dubrovnik. Na radio poslati obavijest o otvaranju izložbe u Galeriji Otok na danskom. Jens Haaning, koji je veliki kritičar danskog političkog sustava i nacionalizma, malo se nećkao, ali je prihvatio foru. Govor na otvaranju izložbe izgovorio je na danskom. Prevodio ga je jedan od njegovih studenata čija je mama Hrvatica. Bilo je smiješno, dečko je improvizirao. Ali taj govor je bio jako ozbiljan. Poanta je bila da je umjetnost univerzalna. Pristupi i razlozi bavljenja tim poslom su različiti, ali jezik je isti. Na otvaranje izložbe došla je i Srednja umjetnička škola s nastavnikom Lukom Piplicom, umjetnikom. Tolj je učenicima pojašnjavao radove, svaki rad pojedinačno. Učenici su se zainteresirali, nisu navikli da turisti tako odreagiraju na njihov grad. Bila je to dubrovačka izložba mladih danskih umjetnika. Sutradan su studenti kupili suvenire, okupali se u moru na kraju sezone i otišli na aerodrom.

Amel Ibrahimović, koordinator