Novi Quorum

Nakon promjene nakladnika i u proširenom redakcijskom sastavu objavljen je novi broj časopisa Quorum. Kao izdavač od aktualnog, prvog broja za 2007. godinu potpisan je Centar za knjigu, a osim glavnog urednika Miroslava Mićanovića novu redakciju čine izvršni urednik Slađan Lipovec, Luka Bekavac, Maša Grdešić, Ivan Kapec, Branislav Oblučar, Marko Pogačar, Zoran Roško, Damir Šodan i Vladimir Končar, koji je novi Quorum redizajnirao i podario mu novi vizualni identitet. I sadržajno novi broj slijedi bogatu tradiciju koju časopis ima, istovremeno otvarajući prostore za nove teme i nova autorska i urednička viđenja, nastojeći na hrvatsku književnu scenu unijeti aktualnosti iz područja književne i kulturalne teorije, donoseći prijevode novih radova autora koji su domaćoj čitateljskoj publici već poznati, ali i onih koji tek u Quorumu prvi put progovaraju hrvatski. Kao časopis koji  sustavno želi pokrivati domaću književnu scenu, novi Quorum otkriva i objavljuje radove autora koji tek stupaju na književnu pozornicu, zajedno s već poznatim i priznatim i nagrađivanim autorima. U broju jedan čitatelje očekuje temat o Vladi Buliću, s autorovim tekstom o vlastitoj poetici i procesima pisanja te s novim pričama, kao i s kritičkim osvrtom Marka Pogačara na autorove prijašnje radove. Od domaće poezije tu su radovi Ivana Rafaja, Ane Anić i Damira Šodana, a u prijevodima Ede Fičora i Miloša Đurđevića Quorum objavljuje poeziju Tomaža Šalamuna i Jamieja McKendricka. Nove priče objavljuju Nenad Stipanić, Morin Kudić i Vedran Premuž, Zoran Roško predstavlja američku autoricu Dodie Bellamy i njen performativni iskaz. Na razmeđama proznog, poetskog i esejističkog titraju novi tekstovi Branislava Oblučara, Leonardo Kovačević priredio je teorijski blok Tijelo i pismo, a na kraju čitatelji mogu zaviriti i u djevojačke sobe, naravno, kroz kulturalnoteorijsku prizmu Maše Grdešić.

Sa(n)jam knjige

Sa(n)jam knjige, Pulski sajam knjiga, od 6. do 15. prosinca 2007. Pula

Na ovogodišnjem sajmu knjiga u Puli izlagat će 250 hrvatskih nakladnika s više od 25.000 naslova. Uz hrvatske nakladnike na Sajmu će se predstaviti i nakladnici iz Crne Gore i Mađarske.

U sklopu festivala održava se simpozij Balkanske (op)sesije čiji je voditelj teoretičar Žarko Paić, a na kojem će o Balkanu govoriti književnici, kulturolozi i filozofi iz regije: Andrej Nikolaidis, Cezar Paul-Bădescu, Aleš Debeljak, Katarina Luketić, Aleksandar Prokopiev, Ivan Čolović, Ljiljana Filipović, Aleksandar Kjosev, Nermin Sarajlić, Elizabeta Šeleva, Beqë Cufaj, Ermis Lafazanovski, Srđa Pavlović, Andrea Pisac i Alek Popov.

Na Sajmu će se i ove godine održavati tradicionalni programi Doručak s autorom, Kod Domenica, Razgovor iza zavjese i Suton uz knjigu, kao i Dani knjižničara. U središtu programa ove godine bit će proza, za razliku od prošlogodišnje poezije, pa će se publici predstaviti: Slavenka Drakulić, Daša Drndić, Boris Dežulović, Josip Mlakić, Delimir Rešicki, Edo Popović, Tomislav Bajsić, Damir Karakaš, Senko Karuza, Davor Špišić, Ivan Vidić, Nada Gašić, Slobodan Šnajder, Andrea Pisac, Lada Žigo i Mirko Kovač koji u Puli premijerno predstavlja svoj novi roman. U sklopu festivala održat će se i dodjela godišnje knjižne nagrade Kiklop (u srijedu, 12. prosinca) u kojoj se u 13 kategorija nagrađuju najvažnija ostvarenja na području knjižne produkcije. 

Festival Polis Jadran Europa i ove godine bit će dio Sajma. Svojom će mediteranskom multidisciplinarnom programskom orijentacijom obogatiti knjiški program Sajma.

Drugo izdanje festivala održat će se od 7. do 9. prosinca u Puli, u prostorima Stare tiskare, Circolu i Domu hrvatskih branitelja. Na festivalu će gostovati umjetnici i autori iz Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije.

Festival će biti svečano otvoren 7. prosinca u 21 sat, u Staroj tiskari, site-specific performanceom Brod. Performans je posvećen radnicima iz pulskog Arsenala, radničkoj i brodograditeljskoj tradiciji Pule, a režiraju ga Alen i Nenad Sinkauz. Sljedećeg dana u istim će prostorima biti otvorena izložba triju autora: crnogorskih umjetnica Jelene Tomašević i Natalije Vujošević te tuzlanskog Emira Šehanovića – Aorte.

Uz podršku Srednjoeuropske inicijative 7. i 8. prosinca u Zajednici Talijana Pule – Circolu održat će se međunarodni skup arhitekata pod nazivom Polis u moru svjetlosti na temu rasvjete u gradu. Zadnjega dana festivala 9. prosinca, u Domu hrvatskih branitelja održat će se program Grad u kanočalu, a gradovi-gosti bit će Trst i Tuzla. Trst će se predstaviti suvremenom književnom scenom kroz knjigu Tršćanske kon-fuzije, u izdanju Antibarbarusa i Sa(n)jam knjige u Istri, dokumentarnim filmom i kuharicom autora Veita Heinichena, dok će se grad Tuzla predstaviti kroz književnu nagradu Meša Selimović i književnu manifestaciju Cum grano salis.

Sve informacije o Sajmu na www.sanjamknjige.hr

Vizualna konstrukcija kulture

Hrvatsko društvo pisaca, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti Tvrđa i Centar za vizualne studije iz Zagreba organizirali su 26. i 27. listopada 2007. godine u Muzeju Mimara u Zagrebu međunarodni interdisciplinarni simpozij pod nazivom Vizualna konstrukcija kulture

Posljednjih desetak godina interes za utemeljenjem novog znanstvenog interdisciplinarnog predmeta vizualne kulture/vizualnih studija nadilazi granice predmeta suvremenih vizualnih umjetnosti. Kako je to postavio vodeći teoretičar vizualnosti i slike u medijsko doba W.J.T. Mitchell, novi način generiranja slike u digitalno doba zahtijeva preokret paradigme. Vizualni, slikovni i kulturalni zaokret označava oslobođenje slike od vladajućih paradigmi filozofije jezika i ikonologijskih interpretacija u povijesti umjetnosti. Slika se danas shvaća kao komunikacijski medij i kao kontekstualno polje autoreferencijalnog označavanja. Ona više nije “sveta” slika, niti slika visoke umjetnosti, nego je umnoženi i umreženi svijet vizualnosti koji zahtijeva svoju novu gramatiku, sintaksu, semiotiku i hermeneutiku. Kultura se više ne može objasniti teorijama društvenih identiteta. Vizualna kultura konstruira se autonomno i tek omogućava u medijsko doba spoznaju realnosti i njezina različita tumačenja. Stoga se je simpozij posebno usredotočio na potrebu novog pristupa pojmu slike, vizualnosti i medija u naše doba. Kako slike funkcioniraju u kulturno pluralnim i ideologijski hibridnim društvima postmoderne? Zašto je nova slika razumljiva samo iz medijskoga (kulturalno-političkog, socijalnog i ideologijskog) konteksta? Tijekom dvodnevnog rada simpozija problematizirane su mogućnosti suradnje povijesti umjetnosti, semiotike, filozofije, sociologije, kulturalnih i vizualnih studija u istraživanju: pojma i fenomena slike u doba slikovnoga zaokreta; mediologijskih aspekata suvremene vizualne komunikacije (npr. utjecaj novo-medijske umjetnosti, kao i masmedijsko brisanje granica između “visoke” i “niske” umjetnosti, popularnog i elitnog); reprezentacije vizualnih identiteta kulture (slikâ-ikonâ-ideologijâ).

Na simpoziju su sudjelovali redom Žarko Paić izlaganjem na temu Dekonstrukcija slike: od mimezisa i reprezentacije do komunikacije. U izlaganju se problematizira način konstrukcije slikovnosti kao: (1) komunikativnog medija (Klaus-Sachs Hombach i projekt ICONIC TURN); (2) vizualnosti kulture koja nadomješta prethodne socijalne modele konstrukcije zbilje (W.J.T.Mitchell) i (3) reprezentacije realnosti svijeta kroz pojam “uronjenosti”/imerzije u virtualnom prostoru (Oliver Grau). Potom je Nadežda Čačinović problem naznačen u naslovu Vidljivo i spoznaja aktualizirala kritičkim razmatranjem najnovijih interdisciplinarnih istraživanja, posebno radova Barbare Marie Stafford, ali i Martina Kempa te već poznatih radova Hansa Beltinga i Friedricha Kittlera. Milan Galović je na temu Slika u tehničkom dobu govorio o otkriću da u dobu “slikovnog obrata” znanstveni pristup slici mora biti? inter-, multi- ili čak “post-disciplinaran”. Od tradicionalnih metafizičkih “disciplina” danas je u pristupu slici najviše prisutna estetika i antropologija. Kruno Martinac je održao izlaganje pod nazivom Netko gleda u nešto, Aleksandar Mijatović o Profanoj ikonologiji, Izar Lunaček (Ljubljana) o Vizualnoj konstrukciji karnevalske stvarnosti, Srećko Horvat o Holokaustu i medijima, Keith Moxey (Barnard College, Columbia University, New York) o Vizualnim studijima i ikoničkomi obratu, Sonja Briski Uzelac o Umjetnosti u doba kulturalne rekonfiguracije: od artefakta prema vizualnom tekstu, Sead Alić o McLuhanu i perspektivi, Marco Senaldi (Universitŕ Statale Milano-Bicocca) o Suvremenoj umjetnosti i televiziji, Klaudio Štefančić o Korisničkom sučelju kao prostoru kulturalne diferencijacije, Antonio Santangelo (Universitŕ di Torino) o “Stvarnoja fikciji”: Novim granicama konstruiranja stvarnosti na televiziji i Krešimir Purgar, osnivač I voditelj Centr za vizualne studije o Vizualnom obratu i književnom tekstu: subverzivnoj ikonologiji u romanu City Alessandra Baricca. Ono što bitno određuje dijalektičku prirodu vizualnog obrata, a time i postmodernog stanja općenito je paradoks straha i nade; s jedne strane vjerujemo u sposobnost slike da svojim tehnološkim, komunikacijskim i simulacijskim potencijalom može pomoći u prevladavanju razlika i svima učiniti vidljivim raznovrsnost svijeta, a s druge strane užasavamo se upravo te “snage slike” i njene moći da se otme kontroli i ugrozi one koji ju stvaraju.