21.02.2008. h o m e

broj 225


















U ŽARIŠTU

Protiv političke korektnosti

Kad Česi bace atomsku bombu

Srećko Horvat

Zašto se češka umjetnička skupina, koja je prošle godine hakirala tv-panoramu i u mirni (i dosadni) okoliš ubacila ni manje ni više nego atomsku bombu, našla pred sudom

Sastanak Butkovića i Sanadera u virtualnom prostoru se dogodio

Katarina Peović Vuković

Lažni Sanaderov intervju jedan je od triju velikih trenutaka povijesti hrvatske Mreže: prvi je Severinin pornić, a drugi par dječjih blogova koji su ismijavali profesore. Svi ti momenti zaslužni su za raskrinkavanje slijepe pjege: medija kojeg postajemo svjesni tek u trenutku njegova kuršlusa

Tito, fašizam i kazalište

Jerko Bakotin

Ne možemo razmotriti zahtjev o uklanjanju Titovog imena sve dok svaki hrvatski desničar, svaki član Hrvatske kao političke zajednice, ne bude svjestan da je Hrvatska preživjela zahvaljujući antifašizmu, da njezina sadašnjost postoji samo zato što je u prošlosti konstituirana kao antifašistička država... Kada bude ispunjen taj cilj, kada javna rasprava valorizira Tita u dobru i zlu, i kada zahtjev za promjenu imena definitivno ne bude povlačio fašistoidnost, moći ćemo razmotriti taj zahtjev

Kulturna politika

Rasprava o kulturi

Biserka Cvjetičanin

Članak Dona Morrisona Smrt francuske kulture redakcijski je izbor za naslovnicu, dok se sam autor referira na Prousta, preuzimajući naslov njegova romana U potrazi za izgubljenim vremenom za naslov svojeg članka: In Search of Lost Time. Morrison nigdje izričito ne govori o “smrti” francuske kulture, štoviše, naglašava da je francuska kultura živa i dinamična, ali konstatira da danas nema međunarodni odjek. Zemlja kojoj je stoljećima promicanje kulturnog utjecaja u međunarodnim odnosima obilježavalo nacionalnu politiku i strategiju, izgubila je međunarodnu kulturnu dimenziju

Razgovor s Enzom Traversom

Memorija pobijeđenih

Philippe Magneot i Sacha Ziberfarb

Talijanski povjesničar i novinar govori o smislu Holokausta danas, o nedostatku kritičkog promišljanja, “laboratorijima” povijesti, totalitarizmu i “melankoličnom marksizmu”