Predstavljanje višemjesečnog istraživačkog rada polaznika programa kustoske platforme
Kustoska platforma program je posvećen dodatnoj teorijskoj i praktičnoj edukaciji iz područja suvremene umjetnosti. Unutar programa, koji se ove godine sastojao od tri različita modula, Knjiga umjetnika: područje eksperimenta, Fragmentirani uvid u povijest izložbenih praksi i kustoskih angažmana od 19. stoljeća do danas, Kustos na Mreži te terenskog putovanja u Beograd, posebno mjesto zauzeo je rad na konkretnom izložbenom projektu unutar modula Knjiga umjetnika: područje eksperimenta. Ovo je omogućilo polaznicima/ama uvid u moguće metodološke, tehničke i teorijske alate vezane uz koncepciju i realizaciju izložbi suvremene umjetnosti.
Izložbom aBook [artist’s book] u Galeriji Galženica polaznici programa Kustoske platforme 2012./2013. predstavljaju svoj višemjesečni istraživački rad na temu knjige umjetnika pod mentorstvom Ane Kovačić i uz asistenciju Mateje Kuke.
Konkretna poezija Provedeno je istraživanje zanimljivog i već dugo aktualnog aktualnog područja te su polaznici bili podijeljeni u šest različitih grupa koje su se bavile definiranjem samog pojma knjige umjetnika, povijesnim razvojem, vizualnom poezijom, knjigom umjetnika vezanom uz konceptualnu umjetnost, tim medijem danas te suradnjom umjetnika, kustosa i dizajnera. Na izložbi su kroz brojne primjerke predstavljeni rezultati njihovog istraživačkog rada proteklih mjeseci. Definicija knjige umjetnika je arbitrarna i mnogo je načina na koje ih umjetnici oblikuju. Ono što knjigu umjetnika čini drugačijim medijem od ostalih umjetničkih ostvarenja jest činjenica da je se može uzeti u ruku, čitati, listati, gledati, opipati te ona na taj način ostvaruje blisku vezu s publikom. Umjetnicima je to prostor kojeg mogu ispuniti te na taj način prenijeti svoje ideje, stavove, intimna razmišljanja ili aktivistički progovoriti o temama koje ih zanimaju. Knjiga umjetnika pojavljuje se zajedno s avangardnim pokretima početkom 20. stoljeća, a u Hrvatskoj pojavom konceptualne umjetnosti šezdesetih godina. Iako pod pojmom knjige umjetnika podrazumijevamo i knjige poezije J. P. Kamova iz 1907. te zbirke konkretne poezije (Josip Stošić, Đerdan), procvat tog medija dogodio se s pojavom grupe Gorgona i konceptualnih umjetnika kao što su Grupa šestorice autora, Goran Trbuljak i Sanja Iveković.
Dio izložbe bavi se vizualnom poezijom koja se javlja s neoavangardnim pokretima u zemljama bivše Jugoslavije 1960-ih i 1970-ih. Vizualna poezija je granični medij između poezije i likovne umjetnosti, a ono što ih spaja jest svijest o jeziku kao materiji. Uz knjige vizualne poezije bit će izložena i popratna dokumentacija (časopisi, katalozi izložbi, eseji). Važan dio izložbe predstavljaju i knjige umjetnika danas.
Vlastita knjiga umjetnika Mlađi umjetnici kroz ovaj medij reagiraju na društvene i političke fenomene ili reflektiraju svoj intimni svijet te njihove knjige umjetnika nastaju često u sklopu istraživanja ili razrade nekog kasnijeg djela, ali nekima je i sama knjiga krajnji cilj. Često se dogodi da se čvrsta granica između dizajnera i umjetnika izgubi, što možete vidjeti u radovima studenata Dizajna vizualnih komunikacija s UMAS-a. Zanimljivo je istraživanje grupe koja se bavi odnosom umjetnika, kustosa i dizajnera, a koja je na vlastitom primjeru isprobala odnos navedenih uloga. Zanima ih privatan i intiman odnos s publikom. Izradili su vlastitu knjigu umjetnika koja doživljava svakodnevnu prezentaciju, a na izložbi su izložene male istraživačke prezentacijske forme koje bilježe život knjige. Do 12. travnja u Galženici se mogu, između ostalih, vidjeti i prolistati knjige ovih umjetnika: Zvonimir Balog, Vlasta Delimar, Braco Dimitrijević, Fokus Grupa, Gorgona, Vladimir Gudac,Tina Gverović, Sanja Iveković, Luka Kedžo, Neva Kiš, Darko Kolibaš, Antun B. Kolumbić, Katalin Ladik, Branko Maleš, Dimitrije Bašičević Mangelos, Sanja Marčetić, Vlado Martek, Dalibor Martinis, Slavko Matković, Dražen Mazur, Ivan Jelinčić Merlin, Miron Milić, Bojan Mucko, Martin Peranović, Jelena Perišić, Ivana Pipal, Barbara Radelja, Sven Razum, Mladen Stilinović, Josip Stošić, Tea Stražičić, Jaroslav Supek, Balint Szombathy, Marko Tadić, Stipan Tadić, Miroljub Todorović, Goran Trbuljak, Mario Udženija, Milko Valent, Borben Vladović i Franci Zagoričnik