U povodu 15. rođendana Močvare
Što ste namjeravali postići osnivanjem URK-a 1999. godine? Koliki dio inicijalnih ciljeva ste uspjeli ostvariti?
URK je osnovan 1995. godine na inicijativu skupine mladih ljudi koji su svirali u underground bendovima i koji su se u kulturnom sivilu 1990-ih odlučili sami organizirati mimo bilo kakvih institucija koje su ionako bile nedostupne i nezainteresirane za bilo koji oblik kulture mladih. Početak URK-a je vezan uz festival Ponikve koji smo organizirali u suradnji sa Zelenom akcijom uz koncertni program na livadi Ponikve i akcije čišćenja divljih deponija na Zelenoj magistrali. Ubrzo je usporedo s Ponikvama URK počeo organizirati i koncerte manje poznatih domaćih i stranih bendova po raznim prostorima u Zagrebu i okolici. Civilno društvo je tada bilo u povojima i mi nismo znali puno o tome, ali netko nam je tada rekao da ćemo lakše srediti za naš festival neke infrastrukturne stvari ako nastupimo kao udruga, a ne kao pojedinci s ceste, pa smo našu neformalnu inicijativu onda registrirali kao udrugu.
Neočekivan presjek
Osim želje da organiziramo koncerte svojim i drugim bendovima koji su se nama sviđali, nismo imali nikakav artikuliran cilj, jer se sve događalo spontano i iz čiste potrebe da se nešto napravi, uz velik entuzijazam i dozu ludosti i hrabrosti, a improvizacija i dobra volja su uspješno nadoknađivali neiskustvo. S vremenom su se aktivnosti URK-a znatno proširile – počeli smo voditi klub, umrežavati se s drugim organizacijama, osim koncerata inzistirali smo i na neglazbenim programima... Rezultati URK-a su u svakom slučaju neopisivo veći nego što smo mogli ikad na početku sanjati – otvorili smo klub koji je ostvario snove mnogih, radili smo Otokultivator na Visu, jedan od najboljih projekata nezavisne kulture, suorganizatori smo već 12. godinu Human Rights Film Festivala, suizdavači smo jako važne knjige Performans: od futurizma do danas, URK-ovi plakati su međunarodno prepoznati, Galerija Močvara je uvrštena na popis priznatih galerija od strane HZSU-a, a utjecali smo i na razvoj kulturnih politika i prepoznavanje alternativne kulture i drugačijih oblika organiziranja.
Program povodom 15. godišnjice Močvare obuhvaća neka dobro poznata mjesta, poput Dirty Dancing ali i neglazbenih sadržaja. Osim bogatstvom sadržaja ne odskače bitno od vašeg uobičajenog programa. Slavite li na neki način činjenicu da je Močvara opstala s obzirom na sve probleme na koje ste naišli tijekom svog djelovanja?
Nismo to tako zamislili, ali možda bi se moglo i tako reći. 15 godina je jako puno i u četiri dana želimo intenzivnom programom prezentirati presjek onoga što inače radimo tokom godine. Nekih izrazito zvučnih imena i zvijezda nema, niti smo imali plan uvrstiti ih ovaj put, jer je ionako u korijenu Močvare stav da za naš program jednaku ulogu imaju poznati i nešto manje poznati izvođači, ako su na bilo koji način kreativni i okupljaju specifične skupine ljudi.
Čini li se i danas da je budućnost Močvara nesigurna, zavisna o hirovima svojih najmodavaca? Mislite li da će dogurati do svoje tridesete? Što bi bilo ključno za opstanak Močvare?
Hirovi najmodavca su srećom prošli, no budućnost je uvijek nesigurna, jer nema garancije da ćemo imati dosta sredstava za pokrivanje troškova, da će biti dovoljno publike, da ćemo uspješno ići u korak s vremenom... Određeni kultni statuts koji je Močvara stekla svojom ulogom u razvoju klupskog života grada i općenito nezavisne kulture nije nešto što može vječno trajati samo od sebe, već su i dalje potrebne inovacije, novi ljudi i programi, jako puno energije i naravno na kraju i ljubavi za sve to što radimo. U tom smislu je važno da osluškujemo bilo novih vremena i ljudi, ali da i dalje ostanemo na svom Močvarnom putu. Također je bitno stalno obnavljanje ekipe koja radi u Močvari, jer je do sada kroz klub prošlo nekoliko generacija koji su ostavili dio sebe u radu kluba, pa naglašavam da smo otvoreni i za različite nove suradnje.
Kako planirate proširiti i unaprijediti program u narednom periodu?
Osnovni koncept našeg programa je u startu već dosta širok i intenzivan, tako da program bez nekog opterećenja postepeno nadograđujemo nekim našim novim projektima od kojih se u zadnje vrijeme izdvajaju suradnički programi Subotica Express (kulturna razmjena Zagreba i Subotice), Pesničenje (trening aktivnog čitanja poezije), Podrži scenu! (serija koncerata novih bendova), Začarana Močvara (koncerti intimnije glazbe pod vodstvom kantautorice Nine Romić) i Sound Art Inkubator (produkcijska platforma Galerije Močvara za mlade umjetnike koji se bave istraživanjem zvuka). Kroz program Močvarni laboratorij svake godine uvodimo nove radionice, a planiramo i povećati broj suradnji s drugim organizatorima, kao što su u zadnje vrijeme u Močvari sve aktivniji Lynx Lynx Music, Živa muzika i Žedno uho.
Naizgled nepovezive stvari
Osim koncerata, program obuhvaća i područja filma, vizualne umjetnosti, književnosti i brojne radionice poput zmajarske koja će održati ovoga vikenda. Zašto je bilo bitno u program nečega što je prvenstveno klub ugraditi u program i stalnu prisutnost drugih aktivnosti?
Taj koncept je u Močvari bio prisutan od samog početka kada smo se otvorili 1999. godine, jer smo smatrali da su, pored glazbe, i druge vrste izražavanja jednako bitne i zapravo povezane i bliske publici kojoj se obraćamo, mladim ljudima koje ne zanima mainstream, nego od izlazaka očekuju nešto više. To smo naravno radili na svoj način, bilo da se radilo o nekomercijalnom filmu, studentskim eksperimentalnim predstavama ili nekonvencionalnim radionicama poput jako popularne zlobubnjarske radionice.
I unutar glazbenih programa smo radili jako različite, naizgled nepovezive stari – od punka, hard corea i metala do avangardnih bendova, reggaea i elektronike, a ideja tog pristupa je da Močvara bude utočište svih vrsta zahtjevnije publike, od onih koje zanima sve, pa do marginaliziranih subkulturnih skupina, a stalna tendencija je bila i da postignemo pretapanje publike u čemu smo djelomično i uspjeli. Što se mene osobno tiče, ideja više aktivnosti potječe iz mog rada u Klubu Vrhovec 1980-ih godina, a inspiracija je pogotovo utvrđena kratkim djelovanjem Galerije SC 1990. godine koju su tada vodili ljudi iz Kugle i Sexe te Helena Klakočar. Tada smo tamo mogli gledati The Jesus Lizard i Fugazi, ali istovremeno i zanimljive izložbe i filmske programe.
Pisac Robert Perišić već neko vrijeme u Močvari moderira projekt “Književnost u Močvari”, a također nas 8. lipnja očekuje i Pesničenje. Dok drugdje nije nečuveno da program obuhvaća i večeri posvećene književnosti, u nas je takvo nešto još uvijek novo. Na koji je način to izmještanje književnosti doprinijelo njenom boljem i širem prijemu?
Močvarin književni program su prije Perišića vodili Roman Simić i neko vrijeme momci iz beogradskog kolektiva Beton. Program je oduvijek bio dinamičan, a atmosfera opuštena uz jaku interakciju publike i gostiju. Klupski neformalni ambijent prostora u kojem se redovito odigravaju i drugi sadržaji je sigurno doprinio dobrom odazivu dosta raznovrsne publike, a književnost je u Močvari uvijek bila kod kuće (npr. Festival europske kratke priče je započet u Močvari). Naše književne večeri su bile istovremeno duhovite, ozbiljne, aktualne, ali i zanimljive čak nekome tko ne prati intenzivno književnu scenu. Pesničenje, kao sada već redovit dio književnog programa, već treći put ugošćuje srpske i hrvatske pjesnike i kantautore koji će u pjesničkom okršaju svoju kreativnost predstaviti u obliku minijaturnih perfomansa.
Koliko je bitna suradnja s aktivistima? Ugošćujete Antifa večer, a surađujete i sa Sindikatom biciklista. Kako spojiti aktivizam/politiku s klubom?
Močvara je uvijek imala neki dodir s aktivizmom, bilo kroz ugošćavanje takvih programa ili naš aktivizam po pitanju promjena u kulturnim politikama, gdje je otvaranje Pogona jedan od konkretnih rezultata. Nama se ta veza čini prirodna i zato ćemo i dalje biti otvoreni za aktivističke programe.
Što biste izdvojili iz programa obilježavanja godišnjice?
Sve dane rođendana (6.-9.6.) će biti izložba Močvarinih plakata, a na nebu ispred Močvare će biti gomila letećih zmajeva od kojih će jedan biti Močvarni zmaj, posebno izrađen za ovu priliku. Ostali program nudi pregršt raznolikih glazbenih, likovnih, kazališnih i književnih događaja, više na www.mochvara.hr.