#440 na kioscima

249 26 new%20weird


22.1.2009.

Damien G. Walter  

Novi svijet nove čudnosti

O književnim tekstovima koji miješaju fantasy, znanstvenu fantastiku i horor uz dozu eksperimentiranja


Kada je M. John Harrison 2003. počeo s raspravom koja je trebala objasniti značenje izraza New Weird (Nova čudnost), već je bila nestala većina kreativne energije koja je vodila pokret. Kao što urednik Jeff VanderMeer kaže u uvodu u prvu veliku antologiju toga pokreta - New Weird je mrtav. Živio Next Weird.

Većina te rane kreativne energije potječe iz Velike Britanije. Kada je prestao izlaziti časopis Interzone sredinom i krajem devedesetih, britanskoj se žanrovskoj književnosti otvorilo mjesto za novi pristup. Tada se pojavio časopis The Third Alternative koji je nakladnik Andy Cox zamislio kao utočište tekstovima koji miješaju fantasy, znanstvenu fantastiku i horor uz dozu eksperimentiranja. Takvo je miješanje žanrova i ponovno zanimanje za horor u generaciji mladih pisaca postalo glavna značajka ranog New Weirda.

Godine 2000. novi se pokret brzo definirao kao ono što se sad već smatra njegovim ključnim tekstom – Stanica Perdido (Izvori, 2007, nap. ur.), Chine Miévillea. Miéville, nakon što je stvorio kult zahvaljujući kratkoj prozi, otvorenoj socijalnoj politici i izazovnim stajalištima o tradicionalnoj žanrovskoj fikciji, svojim je romanom postigao uspjeh i kod kritičara i kod čitatelja. Smještena u ulice pune nasilja u prljavom Bas Lagu, fantastičnoj imitaciji viktorijanskog Londona, Stanica Perdido zahvatila je zadrtu srž pokreta New Weirda i kombinirala je s vještim senzacionalističkim pričama dostupnima širem čitateljstvu.

Uz Miévilleov roman, romani City of Saints and Madmen Jeffa VanderMeera, Urezani grad KJ Bishop (Naklada Enigma, 2005, nap. ur.) te The Year of Our War Steph Swainston, predstavili su pokret New Weirda javnosti. Iako nijedan od tih romana nije ponovio Miévilleov komercijalni uspjeh, svaki je unio nešto novo i jedinstveno u taj žanr. U istom razdoblju mnogi su britanski pisci, iako nisu izravno bili uključeni u pokret New Weirda, stvorili djela s nekima od njegovih težnji. Romani Accelerando Charlesa Strossa, Natural History Justine Robson te Vellum Hala Duncana bili su nositelji revolucije u žanrovskoj fikciji.

No, ako je pokret New Weird i bio revolucionaran, bila je to revolucija koja se iscrpila tijekom desetljeća. Revolucionarna energija New Weirda već se manifestirala mnogo puta prije u žanrovskoj fikciji. Još u ‘60-ima skupina autora, uključujući već legendarne osobe poput J. G. Ballarda, Thomasa M. Discha, Harlana Elisona i Briana Aldissa, pokrenula je sličnu revoluciju surađujući u časopisu New World, koji je uređivao Michael Moorcock. U ‘80-ima, u doba Ronalda Reagana i Margaret Thatcher, pokret cyberpunka dirnuo je u novu, tamniju vizuru i lansirao, između ostalih, karijere Williama Gibsona i Brucea Sterlinga.

Iako ih se često karakterizira kao neoriginalne i bljutave, znanstvena fantastika, fantasy i horor kao žanrovi uključeni su u neprekidan proces revolucije i evolucije koji seže unatrag sve do H. G. Wellsa i Julesa Vernea, preko Philipa K. Dicka i Raya Bradburyja do autora pokreta New Weirda.

Dakle, za što se bori ta revolucija? Za ozbiljnije autore spekulativne proze nagrada je oduvijek bila vjerovanje da nestvarnosti znanstvene fantastike, fantasyja i horora nude jedinstvena sredstva za seciranje stvarnosti našeg svijeta. Ta su sredstva postigla takav uspjeh da je jezik spekulativne proze postao jednom od najjačih sila u suvremenoj kulturi. Trebate samo uključiti televizor ili otvoriti videoigricu da biste se našli usred svijeta znanstvene fantastike.

Ako autori pokreta New Weirda predstavljaju prekretnicu, to je zato što su oni prva generacija autora koja je odrasla potpuno uronjena u kulturu SF-a. Za takve je autore jezik spekulativne proze prvo i omiljeno sredstvo izražavanja, zato što je ujedno i jedini način kojim mogu opisati stvarni svijet na svakoj razini prožet nestvarnim, fantazijom i fikcijom. Što god pokret Next Weirda donio, čini se sigurnim da će prava eksperimentalna energija književnosti ostati i dalje u žanrovskoj prozi.

S engleskoga prevela Maja Klarić.

Objavljeno na http://blogs.guardian.co.uk/books/2008/01/the_new_world_of_new_weird.html

 
preuzmi
pdf