#440 na kioscima

28.1.2015.

Sanja Peršić  

Noževi u kutu kuće


Crvena repa

Cikla koju kuham

i korijenje u juhi

imaju više sluzi od mene

u mojoj kuhinji

žene

bacaju noževe u kutove kuće

da mogu izdržati

ta tri zida treba čuvati

tvoj je četvrti, ti ne vjeruješ u urokljivo oko

gulim kamenac na wc školjci

skrivam se kao pudla

da se nahranim

puštam krv

jer mogu

kao cikla, po šavovima

i bacam noževe

svima sam otupila oštrice

samo ovo u meni

reži, reži

dok stojim u kuhinji

kuham

pržim

siječem

režem meso

koje ima više života od mene

kućanice

učiteljice

uklete

da,

ženice.

Pauk

Takav sam, to mi je u krvi

nikad neću biti vjerna žena

dok god se dade bježati

kroz rešetke, kroz rupe u zidu

od ugovora niz oluk preko balkona

spustit ću se i verati po nadstrešnicama

sviđa mi se preljub

dvadeset tri su mi godine i lagat ću i s pedeset

miris ljubavi privlači me kao metak

na magnet

ja kad namažem oči u crno

ma ne možeš mi odoljeti

znaš da sam zalijepljen

za magnet a ne za tebe

ne zanimaju me ni pitanja ni odgovori

samo da mi cipela večeras ne zapne za crijep dok skačem po krovu

samo da ne ostavim šal dok ti kraj kamina vadim bodlje iz repa

i sve

sve kanđe

svi očnjaci

ne mogu bit plata toj čistoj ljepoti

ono što je na meni to mi i pripada

i kad se istuširam kapi koje padnu pretvorit će se u igle

zgazit ću ih rado

nisam vjeran

ni sebi a kamoli drugome

ali želim biti lijep

lijep za tebe

rodit ću dijete

dok god se bude dalo bježati

s trbuhom iznad stopala

kao pauk

kroz rešetke, kroz rupe u zidu

postoji spas, znam da postoji spas.









Žena

Ti to znaš

mucam i općenito

ne znam se izražavati

pjevušim i ponavljam slogove

ekspresivno sam u predverbalnoj fazi

do bro do bro do bro

kad treba

treba osporiti

reći ne

ili suprotnost

me izluđuje

nemam odgovora na

disharmonije i disbalans

odišu lepezom nesreće u svim dimenzijama

treba skloniti misli

bitno je sakriti sve što kompromitira

neću se liječiti

Ti to znaš

i znaš i da je

meni je hladnije

sve je do bro do bro do bro

ali mi je hladnije

to je činjenica

koju ti promatraš sa sasvim druge livade

preko avlije, dvorišta

ja koju ti poznaješ i znaš

ja sam hladnija i život mi ne uspijeva klijati

u tome je nesreća

u povijesti koje si lišen

tihim listanjem lišća

narastaju šumski duhovi

pozitivci

ja sam hladnija

ja ne izgovaram riječi jer

kako kad mi nešto nedostaje

ti to znaš

ja sam hladnija

do bro do bro do bro

ne mogu se prilagoditi

ne mogu osporavati

trudim se

ali previše mi je hladno

ti stojiš na sasvim drugoj livadi

na kojoj bih se mogla zakleti da

stapamo se

u moju hladnoću, ne u tvoje prijateljstvo

jer ja nisam prijatelj ne mogu biti dok je sve

do bro do bro

slijepljeni smo tijekom fertilizacije

trudiš se

moliš barem za zigotu

a ja sve

bjesživotnija



Love & marriage go together like a...

Imam jedan šareni ožiljak

iz kojeg će izići tri male lasice

bezopasna sam

bespomoćna sam

imam i tri male kvržice

sa sokom od trešnje

ispod kože

ne bole jer su slatke

imam ja mnogo

na primjer...

imam i tri male tajne

prva je ta da sam zaljubljena u patuljka

druga je da ne mislim da je život čudo

treća je ta da taj život buja u meni

kao kvržice

kao lasice

od trešnje

brala sam ih i naišla na medvjeda

nije čudo

iskopao mi je oči

u šumi

ispod trešnje

ja sam ih dragovoljno dala

ne trebaju mi oči

ljubav ide kroz želudac

ljubav je slijepa

ljubav je noćna zvijezda i povjetarac

moje male lasice lako nalaze put do trešanja

a ti si medvjed kojem ništa ne moram pokazivati

ti znaš tko sam

ti znaš da nosim čudo u sebi

i da to čudo nije tvoje čudo

iskopaj mi oči, rekla sam

molim te

ono što pamtimo jedno o drugom su ishitrene reakcije

oduzet ću si život sjekirom

to je također moja mala tajna

moja lascivnost je pretjerana

moja bol je pretjerana

i taj život najbolje da skonča

umjesto medvjeda

podavit ću vlasitite lasice.

preuzmi
pdf