#440 na kioscima

25.9.2013.

Suzana Marjanić  

Riječki studij medijskih umjetnosti i praksi

O novom dvogodišnjem diplomskom studiju Medijske umjetnosti i prakse (Media Arts and Practices – MAP) koji od naredne 2013/2014. akademske godine pokreće Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci


U opisu studija Medijske umjetnosti i prakse navedeno je kako studij sadrži tri glavna tzv. nosiva modula – fotografija, intermedija, scenografski prostori, koji predstavljaju glavna stručna područja za koje se student/ica upisom opredjeljuje. Recite nam nešto o modulu posvećenom scenografskim prostorima; koliko će se razlikovati od studija koji nudi npr. zagrebačka ADU ili pak od kolegija o scenografiji pri Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci te koje ste predavače/ice predvidjeli za navedeni studij?

Točno je da postoje tri tzv. nosiva modula (Fotografija, Intermedija, Scenografski prostori) za koje se studenti opredjeljuju u skladu s područjem interesa, odnosno u skladu s vlastitim prijedlogom za diplomski projekt (tzv. Master projekt) koji predstavljaju prilikom razredbenog postupka za upis na studij. No to ne znači da se studij sastoji od tri potpuno nezavisna “usmjerenja”. Diplomski studij MAP (Medijske umjetnosti i prakse / Media Arts and Practices) specifičan je po modularnoj strukturi koja polaznicima/icama omogućuje dinamičnost i maksimalnu prilagodljivost osobnim potrebama, pedagošku i stručnu “vertikalu” te interdisciplinarnu “horizontalu”. Naime, iako se odabirom nosivog modula polaznici opredjeljuju za jedno od tri ponuđena područja i na neki način “razdvajaju” u tri stručno orijentirane skupine, svi studenti/ice zajedno pohađaju nastavu unutar svih ostalih modula. Takvom strukturom stvoreno je interdisciplinarno okružje unutar MAP studija. Studenti/ice iz rakursa različitih interesa vezanih uz tzv. Master projekte, tj. uz područja nosivog modula, međusobno interagiraju i surađuju tijekom dvogodišnjeg studija, stječući pritom višestruke kompetencije. Student/ica razvijajući svoj diplomski projekt, stječe stručne kompetencije unutar nosivog modula (Fotografija, Intermedija ili Scenografski prostori), no u sklopu na primjer tzv. modula TIP (Tehnike u praksi / Techniques in Practice) kroz koji se nudi izbor praktičnih, tehničkih kolegija ili kroz tzv. modul DIP (Diskursi u praksi / Discourses in Practice), unutar kojeg se nude teorijski izborni kolegiji, studenti/ice iz različitih nosivih modula zajedno će stjecati određene tehničke, praktične ili diskurzivne vještine iz ponuđenog spektra zajedničkih izbornih kolegija. Kroz tzv. “Studio” modul studenti iz nosivog modula Fotografije, Intermedije i/ili Scenografskih prostora će opet zajedno surađivati na manjim jednosemestralnim topic-based  i/ili project-based kolegijima koji su u pravilu postavljeni interdisciplinarno. U okviru tzv. modula Praćenje napretka (Progress Track) svi studenti/ice pod vodstvom zajedničkog mentora za praćenje napretka pripremaju i, na kraju svakog semestra, javnom prezentacijom “brane” svoje odabire – sve upisane kolegije kojima selektirano stječu vještine i znanja kroz tehnički, teorijski ili stručno orijentirane module. Oni na taj način kontinuirano i metodološki “brane” sve faze razvoja diplomskog, tj. Master projekta koji je okosnica njihovog studija.

Dodatna posebnost MAP studija, dakle, jest i u tome što se od svakog studenta očekuje da svoj diplomski rad (Master projekt) razvije profesionalno i izvede javno. Ovisno o specifičnim koncepcijskim i izvedbenim parametrima studentskog projekta, ovakva razina može uključivati sljedeće potrebe: apliciranje za potrebna sredstva kroz relevantne izvore sufinanciranja (Grad, Županija, Ministarstvo ili kakve druge natječaje ili sponzorstva), produkcijsku suradnju s institucijama, nezavisnim sektorom ili drugim programski relevantnim vanjskim dionicima iz lokalne zajednice, osiguravanje prostornih i tehničkih mogućnosti izvedbe rada izvan konteksta Akademije… Cilj ovakve razine izvođenja studentskih diplomskih radova jest uvesti studente u praksu “stvarnog života” (real-life) kako bi nakon završenog studija nastavili samostalno profesionalno djelovati.

Akademija primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci (APU) se već neko vrijeme interno bavi propitivanjem svoje misije i vizije te revidiranjem postojećih programa na preddiplomskoj i diplomskoj razini, pa je tako i nova ponuda diplomskog studija MAP na razini institucije koncipirana kao segment cjelokupnih studijskih i programskih promjena koje su u tijeku. Radi se o kompleksnom i višegodišnjem procesu koji bi trebao zadovoljiti i potrebe studenata i tržišta i interese institucije, Sveučilišta i Grada, sve u mogućim okvirima izvodljivosti, odnosno financiranja. U tom je smislu i nosivi modul Scenografski prostori logičan nastavak dosadašnjeg razvoja izbornih kolegija iz Scenografije na preddiplomskim i diplomskim studijima (Likovna pedagogija, Primijenjena umjetnost). Cilj nam je zadržati obrazovnu “vertikalu” iz tog područja i zadržati ponudu kolegija Scenografije na preddiplomskim studijima, no kroz cjelokupnu reviziju postojećih studijskih programa diplomski studij MAP jedini će nuditi daljnje obrazovanje iz tog područja kroz nosivi modul Scenografski prostori. Scenografski prostori razvili su se iz potrebe jačanja područja kreativnih industrija koje pripadaju širokom likovnom području stvaranja. Za sada se pokazao znatan interes studenata za oblikovanje scenskog prostora, kako kazališnog tako i filmskog, te interes za oblikovanje svjetla, sudjelovanje u oblikovanju vizualnih identiteta i dizajna za razna javna društvena događanja, postave izložbi, snimanje reklama itd. Dosadašnja praksa na APU u okviru izbornih kolegija iz Scenografije pokazala je dovoljno prilika i mogućnosti za suradnju sa stručnim institucijama Grada Rijeke kao i s lokalnom zajednicom. Podrška Grada Rijeke koja se očitovala u ustupanju pozornice HKD na Sušaku za korist izvođenja nastave, uz mogućnost korištenja kompletne tehničke podrške i opreme HKD-a, najočitiji je primjer novih mogućnosti suradnje Akademije s Gradom. Uz to naravno treba spomenuti i novopokrenuti program kazališta za mlade učilišta ZIM, koji je kreirao Grad Rijeka u suradnji s  HNK I. pl. Zajc, i kazališne radionice Malik, koji sudjeluju u sustavnom radu s mladima i kreiraju nove zajedničke produkcije, i u suradnji s APU, vođene  stručnim mentorstvom.

Lara Badurina, nositeljica modula Scenografski prostori na diplomskom studiju MAP, najzaslužnija je za uspostavljanje mogućnosti ovakve suradnje s lokalnim zajednicama. Kroz dosadašnje kolegije iz Scenografije prednost je davala isključivo praksi i profiliranju studenata koji bi se u današnje vrijeme bavili deficitarnim poslom oblikovanja scenskih prostora za različite namjene. Studenti koji će upisati nosivi modul Scenografski prostori razvijat će svoju autentičnost, specifičnost i originalnost, kao članovi autorskog tima, odnosno kao scenografi koji će u suradnji s lokalnim zajednicama jednakopravno ili samostalno participirati u stvaranju produkcije kao i u izradi i oblikovanju scenografskih elemenata za zajedničke projekte.

Čitav niz nastavnika APU angažiran je oko izvođenja diplomskog studija MAP. Pored Lare Badurine, nositelji modula su Fedor Vučemilović, Nadija Mustapić, Igor Eškinja, Tomislav Brajnović, Ingeborg Fülepp te ostali nastavnici poput Gorana Petercola, Đorđa Jandrića, Sanjina Stanića, Vladimira Gudca... Uz zaposlenike APU, prisutan je niz stručnjaka s kojima želimo nastaviti suradnju u nastavi, uključujući i emeritusa Dalibora Martinisa, koji je također radio na razvijanju MAP studija prije odlaska u mirovinu. Bitno je naglasiti da su za izvođenje nastave kolegija mobilnosti, uključeni i međunarodni mentori s partnerskih institucija iz Nove Gorice, Graza i Udina koje sačinjavaju konzorcij na EU projektu ADRIART putem kojeg smo zajednički razvili diplomski studij MAP. Također, odličnom suradnjom s Filozofskim fakultetom u Rijeci sklopili smo sporazum o izvođenju teorijskog dijela nastave na MAP-u, budući da kolege s Odsjeka za kulturalne studije poput Katarine Peović-Vuković i Borisa Ružića na diplomskom studiju Kulturologija već izvode kolegije koji se sadržajno i tematski podudaraju s potrebama MAP studija, te su nam ih ponudili u okviru modula DIP (Diskursi u praksi / Discourses in Practice). Tu treba spomenuti i novoosnovanu ljetnu školu filma Vanje Černjula na Sveučilištu u Rijeci koja je postavljena u suradnji s APU, a studentima pruža mogućnost stjecanja ECTS bodova za diplomski studij MAP.

 

Međusveučilišna suradnja

Dakle, diplomski studij MAP nastao je kroz trogodišnji EU projekt ADRIART. Recite nam nešto ukratko o navedenom projektu te s kojim ste sve EU sveučilištima povezani u okviru novopokrenutoga studija?

APU je ušla u projekt ADRIART (www.adriart.net) u kontekstu šire cjelokupne revizije studijskih programa, kako bi zajedno s međunarodnim partnerskim institucijama na projektu razvila, akreditirala i pokrenula diplomski studij iz Medijskih umjetnosti i praksi. Cilj projekta ADRIART postavljen je na poprilično visokoj razini – osmisliti i u konačnici implementirati međunarodni dvogodišnji diplomski studij MAP koji bi se kao tzv. double degree studij zajednički izvodio na sve četiri partnerske institucije: Visoka škola za umjetnost Sveučilišta u Novoj Gorici VSU/UNG (koji su ujedno i nositelji projekta), APU u Rijeci, Institut za suvremenu umjetnost i Institut za medije i arhitekturu pri Tehničkom sveučilištu u Grazu (IAM, IZK/TUG), Odsjek za umjetnost, glazbu i kazalište Sveučilišta u Udinama (DAMS/UNIUD). Međutim, aktualni nacionalni zakonski i akreditacijski okviri u partnerskim se državama ne podudaraju i za sada je takav ambiciozan cilj privremeno stavljen na čekanje. U međuvremenu, diplomski studij MAP, koji smo razvili kroz projekt ADRIART, akreditiran je na sveučilišnoj razini na Sveučilištu u Novoj Gorici i Sveučilištu u Rijeci, te se na Visokoj školi za umjetnost (VSU) izvodi od prošle godine, a najesen se pokreće i na APU. Partnerske institucije iz Graza i Udina nisu nositelji MAP studijskog programa kao što su to VSU i APU, već kao manji partneri na projektu osiguravaju samo izvođenje pojedinih kolegija mobilnosti za MAP studij. MAP studiji na VSU i APU se strukturno i sadržajno preklapaju, a suradničke institucije čvrsto su vezane sporazumom za zajedničko izvođenje pojedinih kolegija mobilnosti koji se financiraju iz ADRIART projekta, Erasmus Intensive Programa ili drugih sličnih izvora. Na taj će način studenti svih četiriju institucija tijekom studija surađivati međusobno i s međunarodnim mentorima na studijskim projektima u obliku kraćih mobilnosti koje su integrirane u MAP studijski program. Paralelno s projektom ADRIART, u istom smo partnerskom konzorciju unatrag dvije godine već i kroz druge programe financirali i pilotirali takve oblike kraćih mobilnosti u Veneciji, Ljubljani, Rijeci, Grazu te na Komiži. Radi se o jednosemestralnim hibridnim kolegijima mobilnosti koji se na engleskom jeziku djelomično odvijaju preko Moodle platforme za E-učenje i djelomično u obliku terenske nastave. Pod vodstvom mentora svih institucija, studenti/ice na takav način međusobno surađuju na unaprijed koncipiranim tematskim kolegijima mobilnosti koji se uvijek bave specifičnostima vezanim uz samu lokaciju mobilnosti, a koji podrazumijevaju intenzivnu online istraživačku i pretprodukcijsku fazu, terensku produkciju, online postprodukciju te real-life prezentaciju, distribuciju ili diseminaciju. Partnerski je konzorcij snažno vezan uzajamnim interesima za uspostavljanje i razvijanje regionalnih veza i eksploataciju zajedničkih resursa na području Alpe-Adria.

 

U četiri zemlje i na pet jezika

Ono što pritom posebice ističete jest da ovaj interdisciplinaran program stavlja poseban naglasak na lokalno-specifično izvođenje kraćih perioda mobilnosti, dotičući se demografskih, društvenih, kulturnih, ekoloških, migracijskih i sličnih tema. Nadalje, kako se odvija u četiri zemlje i na pet jezika program potiče multikulturalnu akademsku razmjenu i razvoj studija prema samoodrživosti. Recimo, na koji ćete se način dotaći ekoloških tema što i nije baš praksa humanističkih i društvenih znanosti, a što se tiče prirodnih znanosti na ekologiji se zadržavaju uglavnom u okvirima antropocentrične ekologije ali ne i dubinske ekologije i ekofeminizma.

Diplomski studij Medijske umjetnosti i prakse ima za cilj stvarati mlade kreativce, umjetnike i dizajnere koji će moći pratiti i razumjeti promjene, kako one u sferi umjetnosti i suvremene kulture tako i u sferi transformacije samog društva u europskom i globalnom kontekstu. Radi se o izrazito dinamičnim promjenama, onim tehničko-tehnološkim, medijski usmjerenim, ali i društveno-kulturalnim, pa smo pokušali strukturirati program studija na način da uvijek bude problemski osjetljiv, odnosno da ne bude oslonjen na prošlost ili utvrđen sadržajima koji lako zastare zbog stalnog napretka tehnologije i društva, već da dopušta i uključuje mogućnosti za buduće razvoje i nove prakse (umjetnosti i kreativnih industrija). U tom je smislu u strukturu programa uveden interdisciplinarni (tzv.) “Studio” modul tijekom prva tri semestra (od ukupno četiri) koji je tematski baziran i istraživački orijentiran i obavezan za sve studente. “Studio” pruža mogućnost ponude novih interdisciplinarnih tema za jednosemestralne produkcijske projekte svakog semestra, pa tako i ugošćavanja (vanjskih) stručnjaka, teoretičara, umjetnika, profesionalaca i sl., koji će biti pozvani da kroz kraće posjete predstave relevantna predavanja ili konzultacije. Ekologija ili ekofeminizam npr. nisu teme fiksirane pojedinim kolegijem na MAP studiju, ali svakako ulaze u spektar tema za jednosemestralne “Studio” projekte kroz koje će studenti/ice na osnovi zajedničkog teorijskog istraživanja producirati medijske radove. U pravilu, studenti/ice će svakog semestra morati odabrati najmanje jedan “Studio” kolegij od najmanje dva ponuđena, a sama tematska “Studio” ponuda će se svakog semestra usklađivati s projektnim potrebama svih studenata.

 

Do sada ste održali nekoliko pilot-kolegija mobilnosti za MAP. Na koji su način strukturirani navedeni pilot-kolegiji te kako su se u te kolegije mogli uključiti i naši studenti/ice?

Unazad dvije godine kroz projekt ADRIART ili Erasmus Intensive Programme projekte (HiLOVv) financirali smo i pilotirali više radionica, tj. kolegija mobilnosti za diplomski studij MAP. I naredne 2013/2014. ak. godine na isti način realizirat ćemo još šest takvih kolegija, no ovog puta će u potpunosti (i na VSU/UNG i na APU/UNIRI) biti integrirani u sklopu diplomskog studija MAP, tj. za studente/ice tog studija na APU. Dosadašnje radionice mobilnosti koje su se izvodile u Ljubljani, Grazu, Rijeci, Veneciji i Komiži studentima/icama APU studija nisu ulazile u redovni studijski program, već su polaznici/ice kroz takva iskustva stjecali dodatne ECTS bodove. Partnerske institucije predano rade na zajedničkom cilju dugoročnog i kontinuiranog osiguravanja financija i ostalih uvjeta za zajedničko izvođenje takvih kolegija kraće mobilnosti koji će studentima/icama i mentorima/icama iz semestra u semestar predstavljati nove izazove u korištenju LMS alata za online učenje i mogućnosti za kreativnu i umjetničku site-specific produkciju u regionalnom kontekstu. Dosadašnje i planirane radionice pokrivaju sva područja nosivih modula: u Grazu su studenti/ice programirali projekte za medijsku fasadu Kunsthalle, u Ljubljani su se također bavili interaktivnim i novomedijskim tehnologijama za projekt o tvornici “Rog”, u Komiži su se u sklopu New Media Porta / Video Vortex Summer School realizirali studentski filmski, video i fotografski projekti, a u Rijeci se koristi napušteni urbani (postindustrijski) prostor za realizaciju scenografskih radionica na specifičnim lokacijama. Naravno, svaki novi kolegij mobilnosti iznova je tematski, sadržajno i metodološki postavljen preko Moodle platforme za E-učenje, gdje se svi polaznici/e svakodnevno susreću i intenzivno surađuju prije i poslije terenske mobilnosti. Za primjer, pilot-kolegij HiLoVv – Hidden Live(r)s of Venice on Video, koji je bio financiran kroz Erasmus Intensive Programmes (IP), intenzivno strukturiran kao jednosemestralni kolegij baziran na E-učenju s dvotjednim razdobljem mobilnosti u Veneciji, omogućio je studentima sudionicima suradnju u 6 produkcijskih timova za produkciju omnibusa od 6 kratkih dokumentarnih filmova o Veneciji, sve pod vodstvom glavnog mentora Rajka Grlića. Studente su dodatno nadgledali lokalni mentori, koji nisu bili zaduženi samo za dubinsko istraživanje i pretprodukcijsku fazu (7 tjedana) koje su studenti proveli kako bi pripremili svoje koncepte i scenarije dokumentarnih filmova, već su prisustvovali produkcijskoj fazi u Veneciji (2 tjedna), a neki su asistirali i u postprodukcijskoj online fazi (5 tjedana). Ovakav će semestralni mješoviti (hibridni) kolegij s kraćom intenzivnom mobilnošću omogućiti studentima stjecanje ECTS bodova za MAP diplomski studij. Kao rezultat HiLoVv kolegija mobilnosti, omnibus pod mentorstvom Rajka Grlića projiciran je u Ljubljani, Grazu, Art Kinu Croatia u Rijeci, na Motovunskom filmskom festivalu, na Liburnija filmskom festivalu u Ičićima te se trenutno nastavlja njegova distribucija kroz festivale dokumentarnog filma. Implementacija HiLoVv kolegija prva je primjena “Studio” koncepta za MAP diplomski studij.

 

Studij dakle traje dvije godine, odnosno četiri semestra. S kojih fakulteta/akademija očekujete studente/ice?

Očekujemo kandidate koji su završili razne umjetničke preddiplomske studije, ali isto tako i sve one koji su studirali neumjetničke studije, npr. teorijske, humanističke, tehničke...,  a imaju snažan interes za suvremenu kulturu i medijski orijentirane produkcije (umjetničke ili one u kontekstu kreativnih industrija). Preduvjet je dobro prezentirana mapa s kvalitetnim radovima, iskaz namjere, tj. objašnjenje osobnog interesa za studij i/ili poseban nosivi modul te zanimljiv i dobro prezentiran prijedlog koncepta za diplomski rad (tzv. Master projekt).

 

I završno – predstavljanje diplomskog studijskog programa Medijskih umjetnosti i praksi – MAP održali ste 27. lipnja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti Rijeka. Koliko su mediji zabilježili predstavljanje navedenoga studijskoga programa?

Predstavljanje diplomskog studija MAP održali smo i u MMSU-u upravo da bismo naglasili suradnju s lokalnim institucijama. MMSU i niz drugih nezavisnih organizacija u Rijeci svojevrsni su partneri APU na MAP diplomskom studiju te se nadamo raznim oblicima međusobne programske suradnje, od zajedničkih studentskih umjetničkih koprodukcija i prezentacija, do novih projekata, novih oblika financiranja združenih aktivnosti... Za sada smo zadovoljni medijskom pokrivenošću pokretanja studija MAP, a u rujnu planiramo predstavljanja studijskog programa i u Zagrebu.

 

Revitalizacija industrijskih i urbanih cjelina

Jednako tako u bivšoj tvornici Rikard Benčić (H–objekt) održali ste i predstavljanje scenografske radionice studija Medijskih umjetnosti i praksi, i to dan kasnije. Na koji je način bila održana navedena prezentacija

Scenografske radionice na specifičnim lokacijama odvijaju se na APU duži niz godina, u sklopu nastave iz izbornih kolegija Scenografije 2007. i 2008. godine. Godine 2012. po prvi puta je scenografska radionica samostalno izvedena na riječkom lukobranu Molo Longo i ostvarena kao svojevrsni predpilot za kolegij mobilnosti na studiju MAP. Nakon toga je ovogodišnja scenografska radionica u H-objektu bivše tvornice Rikard Benčić koncipirana i izvedena u potpunosti za studente partnerskih institucija projekta ADRIART. Studenti i mentori sudionici različitih su predznanja i dosadašnjih iskustava, od teorijskih i praktičnih studija arhitekture, povijesti filma i kazališta, do suvremene i primijenjene umjetnosti. Postavom studentskih setova scenografije na lokaciji, koji su i izvedeni iz prethodnog istraživanja čitavog kompleksa bivše tvornice te scenografskog tematiziranja povijesti, sjećanja, dokumenata, intimnih prostora i naracije, dobivene su svojevrsne refleksije društvene odgovornosti spram javnih prostora. Prezentacija 28. lipnja u prostorima H-objekta, odnosno budućim prostorima MMSU-a Rijeka, pokazala je mogućnosti zajedničkog istraživanja problema revitalizacije industrijskih i urbanih cjelina, ne samo u kontekstu Grada Rijeke već i unutar šireg regionalnog konteksta. 

preuzmi
pdf