15.05.2008. h o m e

broj 231


















KAZALIŠTE

Shakespeareom i prašumom

Nataša Govedić

Ako Koriolan pita jesmo li autori samih sebe, ako iz Oluje svi likovi izlaze psihotično zabrinuti za granice jave i sna, onda pred sobom imamo zonu povišenog (a ne porušenog!) jezika čiju uvjerljivost valja jamčiti vlastitim životom, vlastitom kulturom, a ne samo mehanikom izgovaranja određenih replika. Za domaće ansamble, to je prezahtjevna opcija.

Uz dvije inscenacije Shakespeareovih komada: Koriolan/Stup društva postavljen je u zagrebačkom Studentskom centru (režija: Miran Kurspahić), a Oluja u zagrebačkom HNK (režija: Ivica Kunčević).

Ironično, ali nekritično

Trpimir Matasović

Repertoarna, kadrovska i umjetnička politika riječkog HNK, barem ako je suditi po Seviljskom brijaču, ovaj je put temeljena upravo na “umijeću mogućeg”, pri čemu se ne samo iskazuje povjerenje prema vlastitom ansamblu, nego i učinkovito kompenzira njegove nedostatke

Gioacchino Rossini, Seviljski brijač, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Rijeka, 9. svibnja 2008.

Jedan, dva, tri, četiri... Izgubljeni?

Lovorka Kozole

Ako je ovo zaista bilo konačno zatvaranje Močvare, onda je to stvarno bilo uz “veliki prasak”, a, što je mnogo važnije, uz izvanredan koncert, i fenomenalan provod

Koncert grupe Let 3, Močvara, Zagreb, 11. svibnja 2008.