Konzumenti i/ili građani?
Nataša Petrinjak
Moje, tvoje, naše, Konferencija Konzumenti i/ili građani?,
S namjerom da se progovori o problemima od društvenog interesa na način na koji se o njima uopće ne govori u medijima, ili se govori vrlo površno i banalizirajuće, udruga Drugo more iz Rijeke prije dvije godine pokrenula je interdisciplinarni projekt Moje, tvoje, naše. Putem izložbi, filmskih projekcija, seminara, predavanja, okruglih stolova i javnih rasprava razgovaralo se tako o vlasništvu i tranziciji, a da bi ove godine za središnju temu izabrali koncepte bivanja u javnoj sferi. Točnije, pitanje Konzumenti i/ili građani, pozicije koje ovise o našem stavu prema javnoj sferi i mogućim oblicima participacije u javnom životu. Odgovore na nj pokušat će pronaći tijekom dvodnevne istoimene konferencije, 10. i 11. listopada 2008. godine, koja će se u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku održati u suradnji s Odsjekom za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci i Mirovnog inštituta iz Ljubljane.
Javna sfera
“Konzumerizam počiva na organizaciji društvenog života u kojoj je krajnji odlučitelj o pitanjima vlastitog života individua, građanstvo pak počiva na takvoj organizaciji društvenog života u kojoj odluke o životu individue donosi zajednica putem složenih i često različitih mehanizama. Osvrnemo li se oko sebe, odmah uviđamo da nas obavijaju obje forme organizacije društvenog života. Pa ipak, pitanje o odnosu konzumenta i građana ne odnosi se na sve aspekte našeg života, nego na one koje vidimo kao javne” – kaže Davor Mišković, organizator i voditelj udruge Drugo more te dodaje: “Javna sfera postaje moguća tek s nastankom moderne, racionalne forme društvene organizacije, kada se razdvajaju privatna i javna sfera. Habermas javnu sferu vidi kao diskurzivni prostor u kojem individue raspravljaju i ponekad dolaze do zajedničkog stajališta o pitanjima od zajedničkog interesa. Javna sfera tako postaje prostor u kojem dolazimo do onih zaključaka koji se pretaču u političke odluke i oblikuju naš društveni život. U tako zamišljenoj javnoj sferi nema mjesta trivijalnim pitanjima ili vrlo specifičnim interesima, nego se problematiziraju područja za koja se pretpostavlja da su od javnog, našeg zajedničkog interesa. U javnoj sferi rasprava se vodi argumentirano, a odluke se donose nakon racionalne diskusije. Takvom javnom sferom dominira kvalitetna kultura, koja se koristi komercijalnim kanalima distribucije, ali se ne stvara pod imperativom profita. Nasuprot tome nalazi se komercijalizirana i senzacionalistička kultura kojoj je primarni cilj ostvarivanje profita. Ovisno o tome koja kultura dominira javnom sferom mijenja se i njezin sadržaj, način argumentacije i forme participacije te naposljetku i naš odnos prema javnoj sferi. Kao krajnju simplifikaciju taj naš odnos možemo odrediti kao binaran, tj. možemo biti pasivni konzumenti ili aktivni građani”.
Kultura, politika, profit
Kakav je karakter suvremene kulture, odnosno javne sfere; kako se odvija politička participacija, na temelju kojih informacija i kakva je priroda diskusije u javnoj sferi; utječe li kulturna politika na formiranje javne sfere ili se povukla u oazu visoke kulture te naposljetku dominira li ekonomska sfera javnom racionalno i je li profit jedini imperativ u javnom djelovanju – četiri su problemska pitanja koja će odrediti okvir diskusija. Prema do sada potvrđenim prijavama u njima će sudjelovati: dramska spisateljica Ivana Momčilović, sociologinja Ivana Spasić, antropologinja Sanja Puljar D’Allessio, Maja Brezak i Aldo Milohnić iz Mirovnog inštituta, filozof Stephen Wright, grafički dizajner Tony Credland i Russel Bestley s London College of Communication, Nada Švob Đokić iz Instituta za međunarodne odnose, Mirko Petrić s Filozofskog fakulteta u Zadru te sociolozi Ognjen Čaldarović i Nenad Fanuko.
Pored konferencije ovogodišnje izdanje Moje, tvoje, naše obuhvaća i retrospektivnu izložbu beogradskog umjetničkog kolektiva Škart, poznatog po tome što unošenjem vlastitog stava u javnu sferu ne relativizira isti kao umjetničku koncepciju, nego kao politički stav s realnim javnim konzekvencama. Njihovo predstavljanje sadrži i koncert zbora Proba te nastup muških vezilja. Kao i proteklih godina paralelno će se održati i Sajam nezavisnog izdavaštva u organizaciji Infoshopa Škatula na kojemu uz vegansku kuhinju dominira punk zvuk i anarhistička ikonografija. U protekle dvije godine nametnuo se kao jedno od regionalnih okupljališta skupine mladih antiglobalista i anarhista koje nudi priliku da osjetimo sve slabosti današnjeg aktivizma, ali i mogućnost da se uvjerimo u postojanje nekomodificiranog međuljudskog odnosa. Kao bitan socijalni događaj organizatori navode disko večer s uglavnom znanom nam trash muzikom osamdesetih, koja je do sada uvijek uspjela rasplesati sve prisutne.
25 FPS
INTERNACIONALNI FESTIVAL EKSPERIMENTALNOG FILMA I VIDEA
STUDENTSKI CENTAR, 23. – 28. RUJNA 2008, ZAGREB
Od 23. do 28. rujna u zagrebačkom SC-u prikazat će se više od 100 filmova u natjecateljskim i popratnim programima četvrtog izdanja festivala 25 FPS. Temati posvećeni arhitekturi na filmu, velikim književnicima koji su pera zamijenili kamerama, zvuku, jeziku u videoumjetnosti samo su dio ekperimentalnofilmskog tjedna.
U utorak, 23. rujna, službeno počinje šestodnevni festival posvećen eksperimentu u filmskoj umjetnosti, na kojem će se prvi put moći doživjeti i spektakularni nastupi proširenog filma (expanded cinema), što će biti prava audiovizualna poslastica za sve ljubitelje suvremene elektronske glazbe spojene uživo s fantastičnim vizualima. Expanded cinema performansi održavat će se 25., 26. i 27. rujna u 22 sata u Teatru &TD, a za te filmsko-muzičke atrakcije uživo zaduženi su Telcosystems iz Nizozemske, LAFOXE iz Francuske i incite/ iz Njemačke.
Na festival se prijavilo 1500 filmova iz preko 80 zemalja svijeta, a u natjecateljskom programu prikazuje se 41 rad, među kojima i dva hrvatska filma: Ručak Ane Hušman i Prolaz Karla Draškovića Željka Sarića.
Natjecateljski program gledat će i ocjenjivati članovi žirija: Ivan Ladislav Galeta, Brent Klinkum i Jürgen Reble, čije ćemo programe također moći vidjeti na festivalu. Uz nagradu žirija dodjeljuje se i nagrada kritike, nagrada publike, a velika novost je i Nagrada Fuji koja autorima osigurava 16 mm film u vrijednosti od 5000 kuna.
Još jedna novina je i program suvremenih hrvatskih radova Focus on Croatia 2007/2008. u kojem će se moći vidjeti radovi domaćih redatelja: prvijenci mladih autora (Pozadina Filipa Peruzovića, Kustos Swing Vanje Činića) ili umjetnika izniklih iz drugih vizualnih medija (Miranda Herceg Hotel za pse, Ante Kuduz LOL-CON) i posljednji radovi etabliranih autorskih rukopisa - Silent Frame Damira Čučića, PLAKATKINO Gorana Trbuljaka, Kangaroo Court Ivana Faktora, Ruta i spomenik Renate Poljak.
Uz manje poznate filmove slavnih austrijskih eksperimentalista (Martina Arnolda, Kurta Krena, Petera Kubelke...), svakako najatraktivniji program je onaj posvećen redateljima-književnicima, u kojem se prikazuju filmski radovi Jeana Geneta, Williama Burroughsa i Samuela Becketta, a u programu Kino 23 – koji se održava svaku večer u 23 sata u Kinu SC – prikazuju se prvi put na filmskoj vrpci velikani filmske umjetnosti: od filma Play Time Jacquesa Tatia do kultnog Eraserheada Davida Lyncha.
Dnevni razgovori s gostima, promocije knjiga, festivalska videoteka i DJ-i do kasno u noć garantiraju puno filmskih razgovora i dobre zabave.
Partneri festivala su Studentski centar – Kultura promjene, Kenges i Fuji Film te kulturni centri Goethe Institut i Austrijski kulturni forum. Festival financiraju Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Hrvatski audiovizualni centar i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Medijski pokrovitelji su Radio 101 i Zarez.
Više o filmovima, raspored projekcija i novosti mogu se pratiti na internetskoj stranici www.25fps.hr.